Otvoreno: Može li Hrvatska financijski preživjeti još jedno zaključavanje gospodarstva?

- Kao što niti ovaj scenarij nismo mogli predvidjeti pa smo uspješno na jedan pravi, adekvatan i pravovremeni način reagirali tako i bilo koji daljnji razvoj događaja moramo vjerovati da možemo. Vjerujem da do toga neće doći, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala na pitanje hoće li doći do tzv. lockdowna.

Rekao je da bez obzira na ovako vrlo izazovnu epidemiološku situaciju Stožer i Vlada sa svojim odlukama u zdravstvenom segmentu, vode brigu i o gospodarskom dijelu.

- Svi smo bili suočeni s činjenicom da smo mjesec i pol dana bili u tzv. lockdownu, da je gospodarstvo bilo zaključano, velika većina aktivnosti nije bila u pogonu i vidimo koje su to reperkusije. Imali smo rekordno veliki pad BDP-a od 15%,  dodao je Marić.




➡️ Covid-19 - najnovije informacije
➡️ Premijer poziva na solidarnost i odgovornost zbog epidemije

Kako nadoknaditi 30 milijardi kuna proračunskog manjka? Hoće li, ako se kriza vezana uz Covid nastavi, biti dovoljno novca za isplatu plaća i mirovina? Koliko milijardi treba za spas zdravstvenog sustava? Tko su najveći gubitnici rebalansa proračuna?




O zaključavanju

- Vlada ima vatrogasni, a ne strateški pristup. Bojim se što bi donio novi lockdown. Nemamo strategiju prema broju zaraženih dnevno što se zatvara. Ne bih sve zatvorila. Hrvatska ne bi preživjela ako se sve zatvori, rekla je saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović.

- Koliko god se trudili da se stekne dojam da je sve pod kontrolom ništa nije pod kontrolom. Proračunska rupa je velika, trajanje pandemije je nepredvidivo, Predviđamo rast BDP-a 5% iduće godine, a ne znamo što će biti. Izostaje puna strategija za upravljanje ovom krizom i po pitanju zdravstva i ekonomije dovest će nas u slučaju lockdowna u bankrot, rekla je Ahmetović.

➡️ Fuchs: Najbolja je opcija da škole ostanu otvorene koliko god je to moguće

- Imamo iskustva kroz proljeće i ljetom, vidimo što se događa drugdje. Ima modaliteta da mnogi sektori rade. U školstvu je 700.00 ljudi, što učenika, što studenata, nastavnika, profesora i drugog osoblja, i iskustvo u rujnu govori da se s tim uspješno nosimo. Što će se događati u iduća tri tjedna svi iščekujemo. Držim da ne treba sve zatvoriti, puno toga se može raditi, rekao je član Odbora za gospodarstvo Domovinskog pokreta Ante Rončević.

- Možemo preživjeti lockdown, samo je pitanje uz koju cijenu. Pitanje je samo koliki će biti deficit i po kojoj ćemo ga kamatu platiti. Protiv sam lockdowna, pogotovo kada u predbožićno vrijeme potrošnja jača. Struktura našeg BDP-a počiva dominantno na osobnoj potrošnji, rekao je Hrvoje Šimović, profesor javnih financija i ekonomskih politika na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Nada se da neće doći do lockdowna do kraja godine i da ćemo imati gospodarsku aktivnost kakvu-takvu.

Dobitnici i gubitnici proračuna

Na pitanje tko su dobitnici, a tko gubitnici u rebalansu proračuna Marić je rekao da smo svi gubitnici.

- Covid je odnio i dosta ljudskih života i dosta je zaraženih i ima negativne reperkusije na gospodarstvo i proračun. Rebalans je ako ste nešto potplanirali ili preplanirali da to ispravite, rekao je Marić.

- Ova godina je specifična. U petom mjesecu smo sve snage usmjerili prema gospodarstvu, a i proračun se sveo i usmjerio na gospodarstvo - potpore za očuvanje radnih mjesta, nabava zaštitnih, higijenskih sredstva, dodao je.

Croatia Airlines i Hrvatske željeznice

Govoreći o Croatia airlinesu Marić je rekao da će iz općih izvora dobiti 90 milijuna kuna više te da se još sprema dodatno iznos za likvidonosnu injekciju do kraja godine.

- Potrebno je intervenirati jer su veliki padovi u prijevozu, dodao je.

Spomenuo je i HŽ i rekao da je to tema u mjesecima koji dolaze po pitanju restrukturiranja i investicijskog ciklusa.

Ahmetović je rekla da je proračun prošlih godina bio kvalitetan po financijskim podacima prihodi/rashodi, a da se ne može govoriti o kvaliteti proračuna na način da je iznjedrio ono što Hrvatskoj treba, a to su reforme.

- Reformi nije bilo. Prihodi i rashodi u proračunu nisu pratile promjene koje su građanima mogle osigurati kvalitetniji život. Da su one bile, danas bi građani osjetili manji udar, rekla je Ahmetović.

Dodala je kako je bila porezna reforma po pitanju lokalne samouprave, ali nije bilo reforme lokalne samouprave.

Na pitanje je li ministar Marić dobar ministar, Ahmetović je rekla da je, samo u krivoj Vladi.

Marić se nasmijao i odgovorio kako na to ne može sad replicirati.

- Što reći kontra toga, rekao je i prihvatio kompliment.



Financiranje lokalne samouprave

Potom je ministar govorio da će biti još jedna dopuna zakona o financiranju gdje će država na sebe preuzeti financiranje čuvenog fonda izravnanja. Gradovi i općine danas dobivaju 60%, sutra 74%, županije imaju 17%, sutra 20%, a preostalih 6% ide i gradovima i općinama i županijama, objasnio je.

- To je iskorak u fiskalnoj decentralizaciji, rekao je.

Ahmetović je pozdravila povećanje udjela u porezu na dohodak od strane jedinica lokalne samouprave, no pobrojala je nadležnosti lokalne samouprave u kojima moraju djelovati, a što su prije obavljale državne institucije.

Rončević je rekao da je projekcija rasta za 2021. skromna i da je to skoro prirodna stopa rasta i smatra da ćemo i dalje ostati na dnu Europe i tamo se učvrstiti.

- Potreban je ambiciozan plan. Ovo nije dostatno, nastavit će se trendovi iseljavanja, starit će stanovništvo imat ćemo problema s mirovinskim fondovima, rekao je Rončević.

Proračunska rupa

Profesor Šimović komentirao je proračunsku rupu od 29,5 milijardi kuna.

- Pitanje cijene novca nije pitanje kao što je bilo prije 7-8 godina. Dug će biti krajem godine oko 87% BDP-a, ali visina duga u ovom trenutku nije bitna. Bit će bitna kasnije kad ćemo doći u dobra vremena i koliko će tada biti trend njegova smanjenja. Dug je instrument i dug u uvjetima krize treba koristiti kako bi se zadržali javni rashodi na nekoj razini i moglo porezno rasteretiti gospodarstvo, rekao je Šimović.

Dodao je da je dug instrument i da ga ne treba ga gledati kao posljedicu nego kao instrument djelovanja.

- Imamo niske kamatne stope, imamo interakciju monetarne i fiskalne politike. Guverner HNB-a itekako pomaže, to nismo imali prije. Bitna je stopa rasta, ona je najbitnija, zadržavanje zaposlenosti, stabilnost cijena. Dug nije bitan dok god stopa rasta generira da se dug može vraćati. Kad se dijeli proračunska omotnica cilj je, kako kaže ministar Marić, cilj je da svi podjednako budemo nesretni ili nezadovoljni, rekao je Šimović.

Zdravstveni sustav

Marić je govorio i o zdravstvenom sustavu koji ima dugovanje od 10,5 milijardi.

- Vidimo koliko je zdravlje važno, zdravstveni sustav je kvalitetan, imamo sjajne medicinske sestre i tehničare, sjajne liječnike, osoblje, oprema, ali financijski neodrživ. Evidentno moramo nešto napraviti, rekao je Marić.

Replicirala mu je Ahmetović koja je ponovila da je rekao kako su oni sjajni, ali tim ljudima nije plaćeno za ono što su odradili, nisu im plaćeni prekovremeni sati.

- Zašto nismo kada smo ostvarivali suficit u proračunu, kojim se Vlada Andreja Plenkovića hvalila, platili da dobiju plaću za već učinjeni rad. Nije ova koronakriza učinila taj rad neplaćenim, on je i dotad bio neplaćen. Dug nije nastao u doba koronakrize, nego zbog toga što se zdravstvo nije reformiralo. Četiri godine niste ništa napravili u pogledu zdravstva, rekla je Ahmetović.