Potrošački kod: Slučaj Franak - tužiti ili ne?

Vrhovni sud postavo je Sudu EU pitanje vezano uz reviziju postupka i švicarskim francima. Sukus toga pitanje je: je li konverzija u skladu s Direktivom 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. Frankeri zbog toga ogorčeni i pitaju: Implicira li Vrhovni sud u ovom pitanju da je nakon usklađenosti konverzije s direktivom, potrošač u potpunosti oobeštećen.

Poručuju da je pitanje Vrhovnog suda prema Europskom tendenciozno i da se njime pogoduje bankama. Ekipa Potrošačkog koda provjerila je do kojeg stupnja su odmakli procesi i što o svemu misle potrošači koji su tužili banke.

➡️ Ovrhe i krediti u "švicarcima", u čemu je kvaka?
➡️ Tužiti ili ne tužiti, tužiti za što, za što ne tužiti 

Mladen Herceg svoj je kredit u švicarskim francima odavno otplatio i nije ga konvertirao. No, s bankom još ima posla jer ju je zbog tog kredita u prosincu 2018. tužio. Od tad je, kaže - bio samo na jednom ročištu, sve ostalo je odradio odvjetnički ured. Početkom srpnja ove godine donesena je i prvostupanjska presuda u njegovu korist.

- Normalno, banka se žalila. Kad će biti gotovo - ne znam. Imam neke informacije da bi moglo biti do kraja godine. Ne znam, to sve dalje ovisi o sudu, govori Mladen. U njegovu slučaju nema pravne neizvjesnosti: kredit nije konvertiran, a kamate i valuta proglašene su ništetnima.

Nisu svi dužnici u istoj situaciji

- Moramo razdvojiti dvije vrste potrošača iz naše kolektivne tužbe. Imamo 70 tisuća potrošača koji nedvojbeno jasno mogu ići u tužbe i tražiti obeštećenje po pitanju valutne klauzule koja je utvrđene ništetnom i kamatne stope sve na temelju presude Vrhovnog suda 3.9.2019., kaže voditeljica ureda Udruge "Franak" Sandra Žiga.

Nejasna pravna situacija 'konvertiranih'

Kod onih koji su pristali na konverziju, smatraju u udruzi Franak situacija s pravne strane nije do kraja jasna. Radi se, dodaje Sandra Žiga - o 55 tisuća ljudi, koji su radili konverziju i to je pitanje koje godinama već Vrhovni sud ne rješava. Sud je trebao nedvojbeno jasno i matematički točno utvrditi financijsko obeštećenje svih ljudi koji su konvertirali kredite, naglašava.





U takvoj je situaciji Jasna Čekada iz Rijeke. Kredit je, silom prilika, konvertirala u eure. Prije godinu i pol je tužila banku. Sve što se dogodilo jest - uručen joj je izračun za sudsku pristojbu koju je platila u roku 15 dana. Vjeruje da će sud presuditi u njezinu korist, no umorna je, kaže, od čekanja.

- Pravna neizvjesnost je što već devet godina taj kolektivni proces traje, a još uvijek nemamo pravnu sigurnost da bi se moglo reći - tužite ovako ili onako, pa ćete vi tu presudu dobiti na ovaj ili onaj način. Znači troškovi su, čekanje je i za cijelo to vrijeme mi plaćamo kredit koji smo zapravo otplatili. Još nam ostaje 16 godina, priča Jasna Čekada.  

Od 30 tisuća 'tužitelja', 18 tisuća je konvertiralo kredit

- Zapravo do danas nemamo odgovor na pitanje obeštećenja za konvertirane potrošače. Trenutno se rješava jedna revizija na Vrhovnom sudu, u neko dogledno vrijeme bi morali imati odgovor na konačno pitanje obeštećenja za konvertirane potrošače. Također, većina sudova čeka da se taj postupak okonča kako bi od Vrhovnog suda dobili smjernice kako postupati u nižestupanjskim postupcima, objašnjava Igor Metelko.

Oni koji su konvertirali kredit smatraju da time nisu dobili iznos koji su preplatili. No ne misle tako i u Hrvatskoj udruzi banaka. Njima je, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka "retroaktivnom primjenom smanjena glavnica kredita između 25 i 30%" te su u financijskom položaju "izjednačeni s drugima".

Uz pravnu neizvjestnost, problem je vrijeme

Većina onih koji su tužili banke u posljednji trenutak još nije dočekala ni prepremna ročišta. U udruzi Franak o tome su proveli anketu. Podaci su, kaže Sandra Žiga - poražavajući. Oko 71%  ispitanih građana koji su podigli tužbe nisu imali niti jedno ročište. U brojkama to je 820 građana od njih 1150. Neki su od njih platili samo sudske pristojbe. Da se čeka do dvije godine da bi se pokrenulo postupak na sudu, to je jednostavno nedopustivo, dodaje.

Većina još nije ni tužila banku

U cijeloj priči zaboravlja se činjenica da većina onih koji su bili zaduženi u švicarskim francima još nije - ni tužila banku. Takvih je potrošača oko 90 tisuća, procjenjuju u Udruzi Franak. Stoga pozivaju sve potrošače koji su imali kredite u valuti CHF, a nisu radili konverziju - da im se jave i da se raspitaju o svojim pravima.

Banke zasad prate situaciju

- Pa mi mislimo da će se većina toga na neki način dogovoriti, da neće doći do velikog broja tužbi, sudovi bi bili preplavljeni. Mislimo da je situacija relativno čista, pri čemu će svaki sud zauzimati individualno stanovište. Ocjenjivat će se svaki postupak posebno i mogući su različiti ishodi - neki u korist banaka, neki u korist dužnika, kaže Zdenko Adrović iz HUB-a.     

Iako je pred onima koji su podnijeli tužbe dug i neizvjestan put, odvjetnici smatraju da se postupak neće protegnuti unedogled. Očekivano trajanje postupka od podnošenja tužbe do pravomoćnosti odluke je dvije do tri godine, smatra odvjetnik Igor Metelko. Pojedine banke se čak u nekonvertiranim kreditima ne žale na prvostupanjske presude i isplaćuju po presudama, kako ne bi generirali dodatne troškove odugovlačenjem.

Tako će se problemi koji su nastali početkom ovog stoljeća, rješavati još godinama - kraj im se zasad, dok se napokon ne oglasi Europski sud, još ne nazire. Koliko su odmakli procesi i što tužiteljima znači prva pravomoćna presuda za ništetnost ugovora u emisiji Potrošački kod objašnjava Denis Smajo, savjetnik u Udruzi "Potrošač".