Brexit, klima i pandemija - glavne teme sastanka u Bruxellesu

Zajednički europski odgovor na pandemiju i ekonomske izazove koje sa sobom nosi - sutra će biti glavna tema sastanka na vrhu u Bruxellesu, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.

➡️ Sve teža epidemiološka situacija u Europi, u Londonu bez druženja
➡️ Plenković iz Bruxellesa: Očekujem da uđemo u gnijezda netolerancije

Brexit, klima i pandemija tri su glavne teme summita u Bruxellesu i sve tri su goruće jer za sobom potencijalno povlače neugodne ekonomske posljedice za cijelu Uniju, javlja dopisnica HTV-a Jasna Paro. Brexit je danas prva tema zato što sz čelnici pritisnuti kalendarom i rokovima. Sporazum nije postignut, kraj godine se bliži, tako da se danas razgovara uglavnom o mogućim scenarijima raspleta ove krize i kako umanjiti gospodarske posljedice ako do sporazuma ne dođe, dodaje Paro.

Što se klime tiče, slična je situacija - biće više razgovora nego akcije. Pitanje je kako postići cilja da u sljedećih 10 godina, do 2030. se smanji razina stakleničkih plinova za 55%. Jasno je da ne mogu sve zemlje tome jednako pridonijeti, da će to neke zemlje koštati više tako da će europski lideri večeras razgovarati o tome kako da se pravedno rasporedi ovaj financijski teret po državama sukladno jačini gospodarstva svake od članica, kaže naša dopisnica.

Jačanje epidemije je tema koja je ostala za sutra. Vidimo da brojke u Europi ubrzano rastu, danas je više od 100 tisuća novozaraženih na području Europske unije i danas je Komisija uoči summita pozvala lidere da što prije prihvate zajedničku strategiju, više koordinacije i oko slobode kretanja, lociranja zaraženih, karantene i oko cjepiva i cijepljenja jednom kada ono bude dostupno. Sutra će lideri razgovarati i o gospodarskim posljedicama drugog vala pandemije. Analize stručnjaka pokazuju uznemirujuću sliku, javlja naša dopisnica iz Bruxellesa.



Iza srednjovjekovne crkve u Sevingtonu, u pokrajini Kent, građevinski strojevi rade na novom graničnom prijelazu između Ujedinjenog Kraljevstva i EU. To malo mjesto udaljeno je samo 24 km od kanala La Manche i 32 km od najveće britanske luke Dover.

Godišnje tu prolazi 4 milijuna kamiona koja su se do sad slobodno kretala u oba smjera. Kako će robna razmjena s najvećim trgovinskim partnerom EU, izgledati od Nove godine, nitko ne zna.

- Mogućnost da sami uvodimo PDV i carine na uvoz robe, ključni su dio Brexita. Problem s EU je što ima ista pravila za sve, a to ne može odgovarati svima. Postoje proizvodi iz EU na koje bismo vrlo rado uveli carine, objašnjava Paul Bartlett, vijećnik okruga Kent.

To je samo dio britanskih želja. Prijelazno razdoblje trebalo je iskoristiti za postizanje novog trgovinskog sporazuma. No sve se pretvorilo u mučan razvod.

- Želimo postići dogovor, ali ne pod svaku cijenu. Mnogo je toga učinjeno, ali ostale su nam dvije kritične teme: ribarska politika te zajednička pravila i standardi koji jamče poštenu tržišnu utakmicu našim tvrtkama, ističe Ursula von der Leyen, predsjednica Europke komisije.

Koplja se, među ostalim, lome oko pitanja državnih subvencija. Ako britanske tvrtke budu mogle primati izdašnu državnu pomoć, dok bi slična pomoć konkurentima iz EU bila strogo regulirana, nema poštene utakmice. Tu je i pitanje pristupa europskih ribara britanskim vodama jer članice EU u njima ostvaruju četiri puta veće prihode od Britanaca.

- Ni u kojem slučaju, ribari neće biti žrtve Brexita. To je izbor britanskih građana. Sačuvati pristup naših ribara britanskim vodama i pronalaženje kompromisa za nas je itekako važno pitanje, kaže francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Britanski premijer Boris Johnson sam je postavio datum ovog summita kao rok do kojeg se trebaju dogovoriti. Ali on je spreman, kaže, sve okončati na australski način. To bi značilo trgovanje prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije: uvođenje carina koje bi zasigurno donijele i porast cijena.

- Želimo jednake uvjete za sve, jednake mogućnosti između EU i UK i nadamo se da će kompromisi biti postignuti do kraja ove kalendarske godine, poručio je  hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Gdje ima volje, ima i načina. S obzirom na poguban utjecaj kovida 19 na društvo i ekonomiju kako Ujedinjenog Kraljevstva tako i EU, mislim da lideri neće svoje građane izložiti dodatnom šoku, rekao je irski premijer Michael Martin.

Rast broja zaraženih sve zabrinjava pa će se, među ostalim, raspravljati o mjerama za sprječavanje  zatvaranja granica i povratka u izolaciju, nabavi cjepivi i paketu pomoći gospodarstvu.