Marić: Problem ovršenih i blokiranih nije nastao preko noći

Od danas se ponovno provode ovršni postupci nakon što je istekao moratorij uveden zbog epidemije izazvane koronavirusom. Ministar financija Zdravko Marić rekao je na današnjoj konferenciji za medije da je prema Fininim podacima u proteklih šest mjeseci, dok je moratorij bio na snazi, na provedbu zaprimljeno oko 210.000 ovrha, te da je paralelno u javnobilježničkim uredima zaprimljeno njih 170.000.

- Ukupan iznos je manji nego što je bio u istom razdoblju prethodne godine, kad je zaprimljeno 410.000 ovrha na provedbu u Financijskoj agenciji, rekao je Marić.

➡️ Počele ovrhe, uvođenjem moratorija ostalo ih je oko 1 200 000
➡️ Oporba: Vlada nema rješenja za građane pod ovrhom

Kako je naveo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ovršni postupci idu u tri intervala - 19. listopada za ovrhe zaprimljene do 30. lipnja, 20. studenog za one zaprimljene do 31. kolovoza te 20. siječnja za ovrhe zaprimljene do 18. listopada.

- To ne znači da će u tim danima doći do naplate, već da će tada započeti ovršni postupak koji po određenim procedurama traje 30 do 60 dana, tako da će naplata biti daleko kasnije od ovog datuma kada su zaprimljeni. Na taj način smo izbjegli taj ovršni val koji se najavljivao u medijima, poručio je Malenica.

Marić: Vlada adekvatno reagirala

Marić je rekao kako je pandemija imala reperkusije na gospodarsku situaciju te da je Vlada označila očuvanje radnih mjesta i zaposlenost kao prioritetni cilj, uz očuvanje života i zdravlja. Vlada je između ostalog zakonskim izmjenama uvela odgodu provedbe ovrha. Podaci govore u korist toga da je Vlada adekvatno i na vrijeme reagirala, poručio je Marić.

- Problematika ovršenih i blokiranih nije nešto s čim se ova Vlada po prvi put sada susreće, kao što ni taj problem nije nastao preko noći, niti je isključivo uzrokovan Covidom, naglasio je Marić.

On je između ostalog naveo da je najveći broj ljudi ovršen i blokiran od strane telekomunikacijskih kompanija.

- Gospodarske okolnosti pred sve nas skupa stvaraju određene izazove, međutim, moramo u tome naći optimalan balans, poručio je Marić, dodavši kako treba balansirati između prava i obveza dužnika i vjerovnika.

Malenica: Smanjili smo troškove

Malenica je rekao da su htjeli razbiti ovršni val te izmjenama Ovršnog zakona popraviti status dužnika, ali i vjerovnika.

- Digitalizirali smo postupak, smanjili troškove, istaknuo je Malenica.

Naveo je i da više nema troškova pribave potvrde.

- Trošak ovrhe će biti manji od 400 do 600 kuna i nakon donošenja ovog zakona ćemo i pravilnikom utjecati na daljnje troškove javnog bilježnika, naveo je između ostalog Malenica.

Dodao je i da deložacije više neće biti moguće od 1. studenog do 1. travnja.

Marić: 0,6 posto blokiranih duguje 40 posto duga

Marić je naveo da od 16 i nešto milijardi kuna ukupnog duga 1500 blokiranih građana, što je 0,6 posto ukupnog broja blokiranih, duguje 4,7 milijardi - oko 40 posto duga.

- Najveći broj građana su oni do 10.000 kuna, 109.000, što je udio u ukupnom broju od oko 46 posto. Međutim, njihov ukupni dug je 396 milijuna kuna, istaknuo je Marić.

Ilak: Moguće povećanje broja deblokiranih građana

Vinka Ilak, savjetnica Uprave Fine, rekla je da Fina nema interesa ostvariti dobit na ovrhama jer sva dobit ide u državni proračun.

- Mi imamo taj luksuz da ne moramo maksimizirati dobit, znači, možemo tamo gdje uvidimo da ima prostora i dalje ići u smanjivanje naknada, što nam je i cilj, rekla je Ilak.

Na pitanje koliko je danas pušteno novih ovršnih prijedloga preko Fine odgovorila je da danas novi još nisu pušteni, i to iz razloga koji je nazvala optimističnim.

- Mi smo jutros u 10 sati imali povijesni najveći broj ikada zaprimljenih obavijesti o priljevu na račun građana. U podne smo imali za duplo premašen povijesni rekord, u 14 sati smo imali za 300 posto povijesni rekord u smislu dnevnog priljeva i još nećemo do kraja dana biti gotovo. To znači da na računima građana ima dovoljno sredstava, mi smo jako optimistični jer bi to moglo značiti da bi mogao biti povećan broj deblokiranih građana, rekla je Ilak.