Posljedice pandemije najviše osjećaju najranjiviji u društvu

Osobe koje žive u siromaštvu često nemaju adekvatne uvjete stanovanja, što im može biti prepreka u zaštiti zdravlja i pridržavanju epidemioloških preporuka, a u posebnom riziku su stariji, beskućnici, Romi i stanovnici ruralnih područja, istaknuto je u online raspravi.

- Ova epidemija promijenila je način na koji radimo, provodimo slobodno vrijeme, kako se brinemo jedni o drugima i sigurno je kod mnogih potaknula strahove. Istovremeno je pokazala koliko smo povezani, koliko ovisimo jedni o drugima i koliko je podrška najranjivijima važna, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u raspravi "Utjecaj koronavirusa na najranjivije - Kako zaštititi socijalna prava?".

Podršku najranjivijima Hrvatska, kao Ustavom određena socijalna država, dužna je i obavezna pružiti svojim građanima kroz socijalno osjetljive i učinkovite sektorske politike, dodala je. To ne uključuje samo politike sustava socijalne skrbi, već i politike rada i zapošljavanja, stanovanja, zdravstva, obrazovanja, suzbijanja diskriminacije i regionalnog razvoja, a te politike moraju biti međusobno i povezane.

Pandemija najviše pogodila korisnike sustava socijalne skrbi

- Svjesni smo da je učinak pandemije najviše pogodio korisnike sustava socijalne skrbi, istaknula je državna tajnica u Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.

Rizici od siromaštva su sve veći, kao i potrebe građana koji do sada nisu bili korisnici sustava jer se suočavaju s nezaposlenošću, obiteljskim stresom zbog zatvorenosti u kući, gubitka zdravlja, izolacije, predrasuda i nedostatka resursa za prevladavanje takvih izazova i nepovoljnog položaja, dodala je. Pandemija pokazuje ozbiljne posljedice zdravstvene, socijalne i ekonomske nejednakosti kakve doživljava velik broj ljudi u našim zajednicama.

Nastojeći odgovoriti na pojačane potrebe, pored redovitih sredstava za isplatu naknade iz sustava socijalne skrbi, vlada je osigurala i dodatna sredstva za potencijalno nove korisnike zajamčene minimalne naknade, jednokratne naknade, ali i sredstva za oporavak, izvijestila je Pletikosa. 

Rasprava se održala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, 17. listopada, a ujedno je i prva u nizu online raspara "Kava za ljudska prava" koje organizira Ured pučke pravobraniteljice. Okupili su se brojni stručnjaci i predstavnici organizacija civilnog društva koji su govorili o problemima s kojima se susreću na terenu.

Problemi raznih ranjivih skupina

Olja Družić Ljubotina iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu navela da je epidemija loše utjecala na kvalitetu života osoba s invaliditetom kojima je otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, a problem im predstavlja i socijalna distanca jer često ovise o pomoći drugih na svakodnevnoj bazi.

Sudionici rasprave naveli su i probleme drugih ranjivih skupina. Tako pripadnicima romske zajednice tijekom epidemije problem predstavlja učenje na daljinu jer neka djeca nemaju adekvatne uvjete i uređaje za praćenje online nastave, a roditelji djeci ne mogu pružiti dovoljnu podršku u praćenju obrazovnog materijala.

Beskućnici su posebno ranjiva skupina jer objedinjuju više ranjivih skupina - starije osobe, osobe lošeg zdravstvenog i mentalnog zdravlja, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, ali i s poteškoćama ovisnosti. U problemu su i stanovnici ruralnih područja od kojih neki nemaju struju, vodu pa ni grijanje ili ceste.

Korona otvorila cijeli niz novih i produbila postojeće teme

Korona je otvorila cijeli niz novih i produbila postojeće teme s čijim ćemo se posljedicama nositi godinama, rekla je pučka pravobraniteljica, gostujući u emisiji "Studio 4".

Istaknula je kako je nužno donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi.

- Novi zakon o socijalnoj skrbi nije donesen zbog negativnog fiskalnog učinka i to obeshrabruje. Nadamo se da će što prije doći u postupak. Bitno je da najranjivijima, koji su pogođeni siromaštvom, korona dodatno ne ugrozi prava i dostojanstvo, rekla je.

Istaknula je da je prema podacima za 2019. godinu stopa rizika od siromaštva za osobe starije životne dobi porasla s 28 na 30 posto te da su posebno ranjive osobe starije životne dobe koje žive same. Za njih je stopa rizika od siromaštva 50 posto.

Osvrnula se i na situaciju s obiteljskim domovima za starije i nemoćne, rekavši da njih treba strožije nadzirati i sankcije trebaju biti strože te da se bez decentralizacije to neće moći adekvatno kontrolirati.

Naglasila je da su im mnogi korisnici domova pisali da su se u prvom valu epidemije, u ožujku i travnju, osjećali izolirano i da su pravila bila nejasna. Istaknula je da će koronavirus ući u neke domove, ali da je potreban fleksibilan pristup.

Ovrhe će dovesti do novih socijalnih teškoća

Jučer su počele ponovno i ovrhe, koje će dovesti do novih socijalnih teškoća. Pravobraniteljica Vidović komentirala je rad agencija za naplatu dugova te istaknula da njihov rad nije dobro reguliran.

- Agencije vezano uz dug ne zovu samo dužnike nego i članove njihovih obitelji, poslodavce, susjede, iznose privatne detalje, govore o dugu, zovu u neprilična vremena..., ozbiljno krše prava na privatnost i dostojanstvo dužnika, istaknula je. Osim toga njih nitko ne nadzire dovoljno, kreću se u sivom prostoru i sve što nije zabranjeno je dopušteno i mnogi to koriste na neetičan način, dodala je i naglasila da je potrebna stroža regulacija države, pogotovo kad vidimo da se situacija s brojem ovršenika ne smiruje.

Na pitanje idemo li k novoj socijalnoj podjeli u društvu - rekla je kako se nada da ne i da svoju ulogu vidi kao mjesto koje će zagovarati pravednija rješenja, za postizanje što veće društvene jednakosti.

Nepovjerenje građana u sustav pravosuđa

Istaknula je i da je pravosuđe jedno od triju područja u kojima prima najviše pritužaba.

- Strašno je nepovjerenje građana u sustav pravosuđa. To pokazuju i podaci istraživanja EU-a od prije dvije godine kada je Hrvatska bila najlošije rangirana po povjerenju i percepciji koju građani imaju u pravosuđe.

Nama je važno dati cjelokupnu informaciju, krvnu sliku ljudskih prava te ukazati na to kako stvari stoje i nadati se da će donositeljima odluka pomoći da  donosu bolje odluke.

- Godišnji izvještaju su po zakonu namijenjeni Hrvatskom saboru. Koliko ga Sabor uzima ozbiljno govori činjenica da o Izvješću dvije godine nije raspravljano na plenarnoj sjednici, naglasila je pučka pravobraniteljica.