Većina građana u EU-u podržava povezivanje vladavine prava i korištenje fondova

Velika većina građana EU-a, uključujući hrvatske državljane podržavaju ideju da se dodjela europskih sredstava uvjetuje poštivanjem vladavine prava i demokratskih načela, pokazuje istraživanje koje je naručio Europski parlament.

Parlament je rezultate objavio danas, na dan kada se održava novi krug pregovora između Vijeća i Parlamenta o vladavini prava, što je jedna od ključnih spornih točaka u pregovorima o korištenju paketa od 1824 milijarde eura. On se sastoji od redovitog sedmogodišnjeg proračuna od 2021. do 2027. i jednokratnog instrumenta za oporavak gospodarstva od pandemije koronavirusa.

Europski parlament traži snažan mehanizam za zaštitu vladavine prava i demokratskih načela, koji bi omogućio uskratu sredstava onim zemljama koje to krše. Vijeće EU-a, koje predstavlja zemlje članice, zauzima se za to da se ta mogućnost ograniči samo na slučajeve zlouporabe sredstava, odnosno kada su ugroženi financijski interesi EU-a. Ni zemlje članice nisu jednoglasne po tom pitanju. Dio zemalja koje spadaju u krug "štedljivih" sklon je zahtjevima parlamenta, a Mađarska i Poljska prijete da će blokirati cijeli paket ako se usvoji rješenje koje bi snažno povezivalo vladavinu prava i korištenje europskih sredstava.

Prema rezultatima istraživaja provedenom u svih 27 zemalja članica, 77 posto anketiranih podržava uvjetovanje vladavinom prava. "Zemlje članice složile su se da biti dijelom EU-a znači dijeliti i poštovati  zajedničke vrijednosti, uključujući vladavinu prava (što uključuje slobodu medija, neovisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, zaštitu individualnih prava, itd.). Slažete li se s tvrdnjom da EU dodjeljuje sredstva zemljama članicama pod uvjetom da vlade poštuju vladavinu prava i demokratska načela", glasi pitanje postavljeno anketiranim osobama.

Na razini svih članica EU-a, 36 posto je odgovorilo da se "potpuno slaže", a 41 posto da je "sklono složiti se" s tom tvrdnjom. Samo tri posto ne slaže se "u potpunosti", a 9 posto je sklono ne složiti se s takvom tvrdnjom, dok je 11 posto odgovorilo da ne zna odgovor na to pitanja.

U Hrvatskoj je 30 posto anketiranih odgovorilo da se "u potpunosti slaže", a 44 posto da je "sklono složiti se". U 26 država članica, 70 ili više posto ispitanih podržava uvjetovanje, iznimka je Češka, gdje to podržava 59 posto ispitanih.
Istraživanje je pokazalo da građani podržavaju veći proračun EU-a i da žele da se taj novac potroši uglavnom na javno zdravlje, ekonomski oporavak i borbu protiv klimatskih promjena.

Više od polovice, 54 posto smatra da je Europskoj uniji potreban veći proračun kako bi se mogla suočiti s ekonomskim posljedicama koronakrize, a 31 posto misli da su dogovorena sredstva dostatna za to, dok je 15 posto odgovorilo da ne zna odgovor.

U Hrvatskoj je na to pitanje 60 posto ispitanih odgovorilo pozitivno, 26 posto da su dogovorena sredstava dovoljna, a 14 posto ih nije znalo odgovor. Dvije trećine anketiranih u cijeloj Uniji misli da EU treba imati veće nadležnosti u rješavanju kriza poput pandemije covida 19, a četvrtina se ne slaže s tim, pokazalo je istraživanje.