Kakva imate prava ako građevinar ne obavi posao kvalitetno?

Kada je odlučila prodati kuću u Đurđevcu i užurbani gradski život zamijeniti mirnijim, na selu, Željka Burulic nije ni slutila da će zbog radova završiti na sudu.  Naime, kupila je kuću koja je zahtijevala temeljitu obnovu. Radovi nisu završeni u roku, a i ono što je napravljeno puno je nedostataka. Zbog loše obavljena posla ugrožen je i život ukućana.

Kuću koju je Željka Burulic kupila u Budrovcu prije useljenja trebalo je temeljito obnoviti. Ali to je nije zabrinjavalo jer je nova kuća manja od prijašnje i obnova nije trebala biti prezahtjevna.

- Dogovorila sam posao s majstorom Baltić Darkom iz Budrovca koji je u to vrijeme bio poduzetnik imao je svoju firmu. Dogovorili smo poslove na način da on meni renovira kuću. Dala sam mu 11. ožujka 10.000 eura, kako bi krenuo s mijenjanjem krovišta i cjelokupnom  renovacijom, kazala je Željka Burulic.

S poduzetnikom je dogovorila detalje i sklopila ugovor u kojem je navedeno koji radovi trebaju biti izvedeni. No početak radova bio je odgođen zbog krize izazvane koronavirusom. Već se tada gospođa Željka zabrinula hoće li dogovoreni radovi biti završeni u roku. Radovi nisu završeni, a ona se ipak morala useliti u kuću u Budrovcu. Odmah uočava nedostatke. U kupaonici i kuhinji procurila je voda iz zida.

- Voda curi cijeli mjesec. Zvala sam ga i za bojler. Nije se ni pojavio niti odgovarao. Zvala sam komunalnu službu iz Đurđevca, a oni su došli. Tu sam pukla. Plin mi je od 11. svibnja do prije neki dan curio u kupaoni. Na odvod je stavio cijev od vodovoda. Bili smo u opasnosti, a i još uvijek je opasnost od ugljičnog monoksida, kazala je gospođa Burulic.

Ona danima pokušava doći do izvođača radova kako bi otklonio nedostatke i završio radove, no on se ne javlja.

- Moj majstor je imao tvrtku u to doba. Nijedan račun mi nije izdao niti ikakvu garanciju na sav materijal. Prodala sam kuću od 200 kvadratnih metara da bi tu našla neki mir, a sad sam svaki dan pod stresom. Dobivam i temperaturu od stresa, istaknula je Burulic.

Do izvođača radova pokušala je doći i HRT-ova ekipa, ali im se nitko nije javljao. Željka Burulic je usmeno prijavila svoj slučaj podružnici Državnog inspektorata u Đurđevcu, no ondje, tvrdi, nije naišla na razumijevanje.

- Pokucala sam na vrata inspekcije jer sam ga htjela prijaviti da je primio veliki iznos novaca, a nije mi izdao nijedan račun. S obzirom na to da idemo u spor meni bi sad trebali računi za tu kuću. Rekla sam inspekciji da majstor ima radnike na crno i da su ti ljudi radili kod mene na crno. Ja ih poznajem. Jedan je bio šef ugostiteljstva. No rekli su mi da oni njemu ne mogu ništa i da bih ja trebala njih nazvati gdje oni sad rade. Ako pak radi na crno, onda bi oni došli.  Ja sam am zatvorila vrata i nisam mogla vjerovati da to u našoj državi postoji, kazala je Burulic.



Iz Državnog inspektorata odgovaraju:

"Uvidom u evidenciju utvrđeno je kako Državni inspektorat nije zaprimio prijavu koju navodite u svome upitu. Građani prijavu mogu podnijeti ispunjavanjem elektroničkog obrasca 'Podnošenje prijava', koji je dostupan na službenim stranicama Državnog inspektorata. Ističemo kako je izdavanje, odnosno eventualno neizdavanje računa za pružene usluge, sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, u nadležnosti Carinske uprave Ministarstva financija."

Gospođa Željka Burulic na kraju je odlučila tužiti izvođača radova.
Prema dosadašnjim iskustvima, sudski spor trajat će najmanje dvije godine, kaže odvjetnik. No dobra je vijest za gospođu Željku da to što je njezin majstor zatvorio obrt ne utječe na moguću isplatu odštete.

- Naručitelj radova uvijek može od obrtnika pa ako i zatvori obrt ako je otišao u mirovinu ili se zaposlio negdje drugdje može tražiti naknadu štete jer obrtnik po odredbi  članka 36. Zakona o obrtu za novčana potraživanja i tu spada nadoknada štete cjelokupnom svojom imovinom, kazao je odvjetnik Krešimir Papac.

Svakako se preporučuje za sve poslove, pa i najsitnije, sklopiti ugovor u pisanom obliku. U njemu treba navesti što više detalja.

Odvjetnik Papac naglašava da u tom području ne bi smjelo biti povjerenja.

- Ako povjerenje i postoji, idemo to onda staviti dodatno na papir. Nitko se ne bi trebao ljutiti ako se ljudi i poznaju, ako su i u dobrim odnosima. Ugovor se ne radi za dobrobit jedne ili druge strane nego za dobrobit jedne i druge strane, dodao je.

Bez obzira na to koliko su radovi vrijedni, naručitelj bi trebao osigurati nadzor ili preko stručne osobe ili sam nadzirati radove. Iako to kod nas često nije tako i smatra se nepotrebnim izdatkom, jedan je to od načina da na kraju budu zadovoljni i naručitelji i izvođači.

Što mogu učiniti oni koji se nađu u takvoj situaciji kad građevinar ne obavi posao u roku i ne obavi ga kvalitetno govorila je u emisiji HRT-a Potrošački kod Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenjitelja.