Ministri za okoliš postigli dogovor o zakonu o klimi, bez cilja za 2030.

Ministri za zaštitu okoliša EU-a postigli su u petak dogovor da europski cilj klimatske neutralnosti do 2050. bude zakonski obvezujući na razini EU-a, dok su odluku o cilju za smanjenje emisije CO2 do 2030. ostavili za europske čelnike u prosincu.

Novi europski zakon o klimi preobrazit će sve sektore, od prometa do teške industrije, i zahtijevat će stotine milijardi eura ulaganja svake godine. Cilj ugljične neutralnosti do 2050. bit će zakonski obvezujući i definirat će se pravila za praćenje napretka u ostvarivanju klimatskih ciljeva.

Ministri su postigli dogovor o tim dijelovima zakona na sastanku u Luxembourgu u petak. Nitko nije bio protiv, premda je Bugarska bila suzdržana.

Odluka o politički najosjetljivijem dijelu prijedloga zakona, novom cilju za smanjenje emisija CO2 do 2030., ostavljena je europskim čelnicima, koji bi se o tome trebali dogovoriti jednoglasno u prosincu, prenosi Reuters.

Europska komisija predložila je sredinom rujna da se emisiju CO2 do 2030. smanji za najmanje 55 posto, u odnosu na razinu iz 1990., kako bi Europa do 2050. bila klimatski neutralna. Sadašnji cilj je 40 posto. Europski parlament predlaže smanjenje emisije CO2 od najmanje 60 posto. Države članice po tom su pitanju podijeljene jer tranzicija neće biti laka ni jeftina, posebice za one koje poput Poljske ovise o fosilnim gorivima.

Zakon će Bruxellesu dati pravnu mogućnost da djeluje kada oni koji su dali obećanja ta obećanja ne budu ispunjavali, rekao je na sastanku u petak izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Zeleni plan, Frans Timmermans.

Ministri su dogovorili da cilj nulte neto emisije CO2 do 2050. bude cilj na razini cijele Europske unije, a ne za države članice pojedinačno, što znači da bi neke mogle imati više emisije kada bi ih druge više smanjile.

Europski parlament, koji o ovom pitanju zajednički odlučuje s državama članicama, traži da taj cilj bude obvezujući za svaku pojedinu državu članicu.

Ministri su usvojili i strategiju za zaštitu bioraznolikosti u EU, prenosi AFP.

Ministri su podržali strategiju koju je predložila Europska komisija kojom se želi staviti pod zaštitu 30 posto kopnenih i morskih površina u Europi.

Taj cilj moraju ostvariti zajednički države članice, koje će sudjelovati u zajedničkom naporu uzimajući u obzir nacionalne parametre, navodi se u zajedničkom priopćenju.

Ministri su odobrili obvezu da budući europski gospodarski projekti ne štete bioraznolikosti. Svi zakonodavni prijedlozi EK morat će to uzimati u obzir.

Populacije ptica i insekata nestaju, naša prirodna staništa u žalosnom su stanju zbog industrijske poljoprivrede i iskorištavanja šuma, kazala je njemačka ministrica Svenja Schulze, čija zemlja predsjeda EU-om, pozivajući da se učini više za obnovu prirode.

Nacionalne vlade očekuju od Komisije da predloži pravno obvezujuće ciljeve za obnovu prirode, dodala je.

Dok je 30 posto proračuna EU-a i plana obnove namijenjeno mjerama za klimu, države članice predlažu da se značajan dio novca uloži u projekte očuvanja bioraznolikosti.

Inicijativu su pozdravile nevladine organizacije za zaštitu okoliša, ali i naglasile važnost njezine provedbe. Riječ je o revolucionarnoj etapi, ali u prošlosti nam nije manjkalo ambicioznih ciljeva. Provedba je ta koja je često nažalost zakazala, ocijenio je WWF Njemačke.

Europska agencija za okoliš (EEA) upozorila je nedavno da je više od 80 posto prirodnih staništa u Europi u lošem stanju te da floru i faunu ugrožavaju intenzivna poljoprivreda, urbanizacija, turizam, zagađenje, neodrživo iskorištavanje šuma i klimatske promjene.