Pribičević: Lockdown bi bio zadnji čavao u lijes

Nakon subotnjeg sastanka u Vladi zbog svakodnevnih rekorda u broju zaraženih koronavirusom ponovno je rečeno da se neće uvoditi potpuni lockdown kako bi gospodarstvo preživjelo. Vlada je prije tjedan dana, također, predstavila set mjera za očuvanje radnih mjesta. Ipak, jasno je da Vlada ne može u nedogled subvencionirati troškove.

Komentirajući trenutnu gospodarsku situaciju u Studiju 4 makroekonomistica Vedrana Pribičević kratko se osvrnula na zahtjeve prijevoznika, točnije na oslobađanje nameta poput članarina u komorama.

- Pobornik sam slobode udruživanja, ali na dobrovoljnoj bazi. Jedino tako članovi mogu imati direktne koristi i komunicirati međusobno. Ne radi se o ukidanju komora, ljudi trebaju imati poticaj učlaniti se u komoru - poručila je i naglasila da organizacije koje su prisilnog tipa uvijek se boje da će izgubiti svoje članstvo, ali da bi ga zadržali zapravo se trebaju potruditi.

Naglasila je da je hrvatska ekonomija već na jako niskim razinama i lockdown bi bio zadnji čavao u lijes.

- Neki ljudi su već dobili otkaz a razina psihoze u zemlji je porasla i novi lockdown ne samo što bi bio potpuni krah, nego mislim da mnogi ljudi ga se uopće ne bi ni držali - kaže.

Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta

Mjere su dobre, ocjenjuje Pribičević, smatra da je vlada puno više prijemčiva, da su prije 6 mjeseci bili vrlo tvrdi, a sada su shvatili da treba koristiti mogućnosti koje EU nudi kad smo već njezine članice. Smatra da ono što sada poduzima naša vlada, radi cijela Europa i dobro je da to možemo financirati u okviru nekih europskih programa, jedino što je jako puno kriterija a to povećava razinu administracije.

Stroge mjere ili ples s virusom

Pribičević je spomenula američko istraživanje koje je pokazalo da lockdown nije smanjio broj slučajeva, nego dobrovoljno udaljavanje.

- Prisila ne generira rezultate, ljudi se boje, sami se fizički udaljavaju i postaju svjesni što širenje pandemije nosi - kazala je.

Naplata veledrogerija

- Ima smisla da se Hrvatska zaduži jer su fiskalna pravila zbog koronavirusa prilično olabavljena i svi troškovi koji se odnose na pandemiju, neće se obračunavati u javni dug. Ako je ikad šansa da se zadužite i platite veledrogerijama, to je sad - poručuje.

Prognoze za oporavak gospodarstva 2022?

- Velika je razlika između zemalja. Imamo potpuni šok, ekonomisti to nikad nisu vidjeli, ista bi bila situacija i da je pao asteroid, bilo kakva predviđanja nemaju pretjeranog smisla - smatra ekonomistica. Neophodan je, kaže, plan oporavka koji će biti veći od Marshallovog plana. EU se trudi postati mjesto ugodno za život.

- Puno od potpora su socijalne prirode, daju se za one industrije od kojih se očekuje da će povećati kvalitetu života. Koliko će Hrvatska moći to pratiti, vidjet ćemo - kaže.

Za nedovoljno korištenje novca iz fondova odgovorna javna uprava

Pribičević smatra da je to stvar institucionalnog kapaciteta. Europska pravila su vrlo jasna, to je kompliciran administrativni proces za kojeg trebate treniranu administraciju i trebate je dovoljno.

- Sedam godina smo u Uniji pa je sada to već nebriga za vlastiti potencijal unutar same javne administracije. Jasno je kakvi su ljudi neophodni, što trebaju moći i znati, ali zapošljavanje u javnoj upravi nije išlo u tom smjeru. Da bi bila sposobna i efikasna, da bi mogla ovo iskoristiti i isporučiti sredstva krajnjem korisniku, javna uprava bi trebala puno više investirati u svoje kadrove - poručuje.

Ovrhe i problemi s državom
Pribičević smatra nemoralnom činjenicu da država ne izvršava svoje obaveze, da je generator nelikvidnosti u sustavu a da od građana traži povrat dugova.

- To je kao zakon spojenih posuda. Država nije odvojena od ekonomije i ekonomija od države - kaže i naglašava kako u ovoj situaciji gdje ljudi nisu utjecali svojim životnim izborima na to da završe blokirani ili ovršeni, država ima moći kazati "Dosta". Jer ne radi se, ponavlja o ekonomskoj, nego o zdravstvenoj krizi.

Procijene o padu BDP-a u zemljama zapadnog Balkana

- Svaki pad BDP-a u tim zemljama ima utjecaj i na nas, to su zemlje s kojima trgujemo, ali jako je bitno i što će se dogoditi i s ostalim zemljama, poput Italije - upozorava Pribičević i naglašava da brojke koje se spominju u prognozama nisu realne, smatra da će pad biti puno veći.

Kriza donijela skok na višu razinu efikasnosti

- Vidimo da se puno poslova može raditi kod kuće, ljudi bi mogli birati žele li ići na posao ili raditi od doma, može se kupovati, predavati dokumentacija i puno toga raditi internetom. To je skok na jednu višu razinu efikasnosti a izazvan je samo adaptacijom na epidemiju - zaključila je.