Otvoreno: Nazire li se kraj pandemije COVID-a?

Trideset i dvije osobe zaražene koronavirusom preminule su u jednom danu. Najviše od početka epidemije u Hrvatskoj. Povećava se i broj hospitaliziranih, ali i onih kojima je potreban respirator. KB Dubrava, u kojoj je tijekom vikenda nakratko nestalo struje - postaje COVID bolnica.

➡️ Provjerili smo kako djeluju brzi testovi na Covid 19
➡️ U KB-u Dubrava slobodno 12 kreveta, Ministarstvo traži očitovanje
➡️ U KB Dubrava nestalo struje, nakratko se isključili respiratori

O tome su govorili u emisiji Otvoreno doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Saša Srića, dr.med., specijalist internist-pulmolog. prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, dr. med, Zavod za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, Medicinski fakultet u Rijeci.

U emisiju su bili pozvani novi predsjednik Upravnog vijeća KB Dubrava Silvio Bašić i koordinator Respracijskog centra te bolnice, Ivica Lukšić, no nisu se odazvali.




Srića je rekao kako se odazvao u KBC Dubrava kao liječnik, pulmolog, te smatra kako liječnici u ovim trenucima moraju zajedno djelovati, te kako se mora pomoći ekipi koja zbrinjava pacijente.



Capak je istaknuo kako s obzirom na rast novooboljelih od prije 2 tjedna, to su oni koji trenutno pune bolnice.

- 7,6 oboljelih završi u bolnici, a 2 posto osoba završi na respiratoru. Što više je aktivnih slučajeva, to je više hospitaliziranih i na respiratoru, rekao je i dodao kako se trenutno puni KBC Dubrava, a na terenu se pune bolnice koje imaju infektivne odjele na koje se mogu stavljati covid bolesnici.

Na pitanje slaže li se s tim da je KBC Dubrava specijalizirana za covid bolesnike rekao je kako je uvijek dobro da se covid bolesnici nalaze na jednom mjestu zato što je to epidemiološki bolje.

- Na terenu se razmišlja da se osnuju covid bolnice, kako bi se rasteretili bolnički centri s covid bolesnicima, rekao je Capak.

Trobonjača je naglasio kako se vidi da formiranje covid bolnice donosi određene frustracije djelatnika koji rade u toj ustanovi. Rekao je kako se u toj bolnici treba provesti kadrovska prilagodba.

- Tek sada vidimo koliko su nam važni visoko specijalizirani kadrovi koji su kadri liječiti najteže bolesnike, a koje nismo dovoljno pazili pa smo ih vremenom izgubili, rekao je i dodao kao smatra da će kadrovska prilagodba biti najvažnija u idućem razdoblju.

Capak je rekao kako je trenutna smrtnost u Hrvatskoj 144 umrlih na milijun stanovnika i s tim brojkama smo u sredini  EU. No, kako je rekao, taj je podatak zabrinjavajući i mi trebamo izbjeći zagušenje zdravstvenog sustava.

Istaknuo je da ako se budemo držali propisanih mjera, broj novooboljelih će biti manji.

Srića je rekao kako zabrinjavaju brojke hospitaliziranih, zato što je u pitanju održivost zdravstvenog sustava koji pomalo gubi kontrolu.

Srića je naglasio kako su osnovni simptomi corone gubitak okusa, mirisa, umor. Dominiraju respiratorni simptomi, ali se ne  trebaju zanemariti i oni drugi rekao je.

Trobonjača je rekao kako je ista klinička slika sada kakva je bila i na proljeće, samo što su se promijenila naša saznanja o virusu pa je stoga i tretman prema oboljelima kvalitetniji.

- Važna je nepoznanica ta da u 40 posto zaraženih, bolest je asimptomatska, dok neke zahvaća "žestoko" i dovodi do teških kliničkih slika. To je pitanje kojim se bavimo, naglasio je.

- PCR test je još uvijek „zlatni” standard, ali sada su se pojavili brzi testovi koji detektiraju antigen za 15 minuta, rekao je i dodao kako oni imaju svoje mane zato što nisu osjetljivi kao PCR pa stoga imamo puno lažno negativnih testova.

- Brzim testovima ćemo testirati samo simptomatski oboljele. Oni su jeftiniji od PCR-a i mislim da će stajati oko 100 kuna, rekao je Capak.

Dodao je kako će ovaj test imati široku primjenu i u bolnicama kod hitnih prijema, ali isto tako kod razrješavanja situacija kod zatvorenih kolektiva kao što su škole, vrtići, brodovi, gdje se na licu mjesta može raščistiti situacija.

Trbonjača je rekao kako su brzi antigenski testovi korak naprijed u otkrivanju bolesti.

Capak je rekao kako se za sada ne planira masovno testiranje.



Naglasio je kako ne vidi velike koristi od policijskog sata i rekao kao je više štete u tome te je dodao kako epidemiolozi ne odlučuju o tome.

- Što se tiče segmentalnog lockdowna, o tome se može govoriti. Trenutno su najveći izvori zaraze kućne zabave i mi smo to ograničili na 15, ali to je teško kontrolirati, kazao je.

- Ako se budemo držali mjera, ako budemo odgovorni i disciplinirani, u tom slučaju ni broj novooboljelih neće biti toliko velik, naglasio je Capak.