Dunavska strategija treba projekte koji bi ujednačili regije

Regije dunavskog područja značajno se razlikuju zbog čega su Dunavskoj strategiji potrebni projekti koji bi poboljšali socijalnu i ekonomsku sliku i stvorili ujednačenije regije u smislu njihovog razvoja, rekao je šef hrvatske diplomacije.

-
Regije dunavskog područja značajno se razlikuju u smislu inovacija, socijalnog napretka i ekonomskog razvoja. Stoga postoji potreba za projektima koji bi povećali broj radnih mjesta, doprinijeli rastu i poboljšali socijalne i ekonomske uvjete te stvorili otpornije i ujednačenije regije, rekao je Gordan Grlić Radman na otvaranju parlamentarne videokonferencije Dunavske strategije čija je ovogodišnja tema "Pametna rješenja za održivi razvoj''.

Hrvatski sabor i predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić domaćini su sedme parlamentarne konferencije Strategije EU-a za dunavsku regiju, u okviru hrvatskog predsjedanja tom strategijom.
Ovom konferencijom završeno je hrvatsko predsjedanje i preuzima ga Slovačka.

- Dunav je stoljećima poveznica središnje i istočne Europe, povezuje 100 milijuna ljudi dunavske regije gdje ekonomske, socijalne i kulturne međuveze utječu na njihov svakodnevni život, kazao je Grlić Radman, koji se nalazi i na čelu Dunavske komisije.

Rekao je da je pandemija koronavirusa, uz sve njezine kratkoročne i dugoročne posljedice koje još ne možemo u cjelini sagledati, pokazala koliko smo kreativni i u kojoj mjeri sposobni brzo djelovati.

- Danas smo više povezani i međusobno ovisni nego ikad prije. U trenutku ovog sastanka naše su zemlje snažno pogođene novim valom koronavirusa. Ne znamo još točno obujam posljedica pandemije ali možemo procijeniti da će biti goleme i dugoročne, istaknuo je.

Grlić Radman je podsjetio da su na prošlotjednom devetom godišnjem forumu Dunavske strategije, kada se govorilo o novom sedmogodišnjem financijskom okviru EU-a, podržani zajednički projekti koji podupiru održivi razvoj, digitalizaciju i inovacije. Stavljen je i fokus na zdravstvene aspekte.

Dunavska strategija predstavlja integrirani okvir za suradnju država dunavskog riječnog sliva i čine ju 14 država: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldova, Njemačka (Bavarska, BadenWuerttemberg), Rumunjska, Slovačka, Srbija, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak govorila je o onome što je postignuto u posljednjih godinu dana za hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom.

Podsjetila je i da se približava novi sedmogodišnji financijski okvir 2021-.2027 a s njim i nove financijske mogućnosti gdje se treba fokusirati na učinkovito upravljanje EU fondovima i ispunjavanje postavljenih prioriteta.

Fokus sedme parlamentarne konferencije u Zagrebu bio je na poticanju inovativnih tehnologija za poboljšanje održivog razvoja podunavske regije, te na mogućnostima povećanja broja visokotehnoloških tvrtki i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u regiji.

Sudionici su također razgovarali o poboljšanju prijenosa znanja između sveučilišta, gospodarstva i lokalnih zajednica te o stvaranju novih radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću kako bi se spriječilo iseljavanje mladih i potaknuo dugoročni regionalni razvoj.