Đikić: Ovakvo širenje virusa moglo se spriječiti da smo reagirali na vrijeme

Znanstvenici diljem svijeta vode bitku s vremenom kako što prije pronaći učinkovito cjepivo. A dok se cjepivo sa zebnjom očekuje, raznim, privremenim mjerama pokušava se zaustaviti i staviti pod kontrolu širenje virusa. Što je dovelo do takva eksponencijalnog širenja virusa i kako ga zaustaviti, u Studiju 4 otkriva naš istaknuti znanstvenik i lovac na viruse Ivan Đikić.

➡️ Ramadan za HRT: Oxfordsko cjepivo u primjeni do Božića
➡️ Koronavirus - najnovije informacije
➡️ Fauci: Prva cjepiva krajem prosinca ili početkom siječnja
➡️ Đikić: Točnost, više testiranja, jasna komunikacija i odgovornost


Zašto je došlo do ponovnog strelovitog rasta broja zaraženih u Europi, ali i svijetu?

- Prvenstveno je došlo zato što postoji dobar medij za širenje virusa - ljudi su u zatvorenim prostorijama, ljudi su bliži, tijekom ljeta smo imali širenje virusa za koje nismo znali. Početkom rujna nismo na vrijeme reagirali u Europi da bi spriječili širenje virusa, rekao je Đikić i dodao da vjeruje da se širenje virusa moglo spriječiti da smo ranije reagirali, bili oprezniji i radili na edukaciji građana.

Kaže kako je u redu da su se građani opustili, ali da se vlade nisu smjele opustiti, vlade su trebale raditi diljem Europe da budu ispred virusa.

- Kada se virus širi tako da nema žarišta, trebaju druge mjere, ne konvencionalne, poručio je.  

●  Jučer je objavljeno jedno istraživanje koje pokazuje da je virus mutirao. Može li to biti razlog?

- Primijetili smo da postoji oko 40-ak mutacija, najčešća je jedna koja se prvi put pojavila u Italiji i više od 90 posto svih virusa ima tu mutaciju. Ovo iz Španjolske se dogodilo tijekom ljeta, imamo sreću da ne efektira patogenost, ali izgleda da se vrlo brzo proširila, kaže Đikić.

●  Je li zbog toga zarazniji i uzrokuje li teže oblike bolesti?

- Zarazniji je, ali manje pogubniji, čini se prema sadašnjim podacima, rekao je Đikić te dodao da bi sekvencioniranje virusa koji kruži u Hrvatskoj bilo od pomoći Stožeru.

Kako to da uz jednake ili jače mjere neke zemlje imaju golem rast broja zaraženih, a druge ga zemlje drže pod kontrolom?

- Nekoliko je razloga za to - broj testiranja i tehnologija testiranja. Kada god dođe do tog da se građani opuste i da se virus širi populacijom, mi više ne znamo gdje se virus nalazi i tada je teško pravilnim mjerama izolirati te viruse. To se sada događa po cijeloj Europi. Vrlo je važno gledati postotak onih koji su pozitivni u odnosu na broj testiranih. Ako je taj broj 30% kao što je bilo jučer u Hrvatskoj, onda to znači da je virus svuda oko nas i da mi možda ne testiramo dovoljno ili nemamo dovoljne kapacitete da polovimo sve viruse, rekao je Đikić i dodao da misli kako još nismo izgubili kontrolu, ali da virus ne kontroliramo. Da ga kontroliramo, imali bismo mjere kojima bismo spustili broj za 2 do 4 tjedna, kaže. Vjeruje da ćemo morati biti oprezni do proljeća iduće godine.



Je li realno očekivati vrhunac epidemije u Hrvatskoj, kako je to jučer najavio i premijer, za dva do tri tjedna?

- Teško je ovako predviđati. To će ovisiti najviše o ponašanju građana. Ne moramo imati policijski sat, ali moramo održavati distancu, moramo osigurati da na radnim mjestima ljudi budu zaštićeni, da svi nose maske, da imamo dovoljno prostora. S takvim mjerama možemo mnogo više postići. U Hrvatskoj je jako dobro što imamo kvalitetan medicinski kadar, to je nevjerojatno što ti ljudi rade s obzirom na tehniku i prostor. Nije dobro to što tijekom ljeta nismo uveli nove tehnologije, dovoljno testiranja. Istaknuo bih i lošu komunikaciju s građanima, poruke nisu dobre, rekao je.

●  Hoće li epidemiju staviti pod kontrolu mjere ili tek cjepivo?

- Mjere sigurno neće napraviti ono što je potrebno, a to je da virus nestane iz populacije. Mjere samo služe da ne oštetimo zdravstveni sustav i da zaštitimo osjetljive skupine. Cjepivo je za sada, uz lijekove koji mogu doći kasnije, jedini način kako se ovaj virus može relativno brzo pobijediti. Trebat će nam najmanje godinu dana da virus nestane u cijelome svijetu nakon otkrića cjepiva. Naravno, ako to cjepivo bude učinkovito jer za sada ne znamo koliko će cjepivo biti dugotrajno. Dobro je da u kliničkim istraživanjima imamo 11 cjepiva, smatra Đikić.

●  Kada će učinkovito cjepivo biti dostupno?

- Najvažnije je biti strpljiv. I mediji i građani trebaju biti svjesni da bez konačnog otvaranja svih rezultata cjepiva ne znamo tko je dobio placebo, a tko je dobio cjepivo. Svijet je spreman, treba pričekati još mjesec, dva da vidimo konačne rezultate i tada ćemo se moći malo opustiti i reći - evo imamo kvalitetno cjepivo. Do kraja godine ćemo najvjerojatnije biti mnogo zaštićeniji nego što smo danas, poručio je Đikić.

●  Ipak, unatoč bolesti i posljedicama koje ona može izazvati, velik broj građana ima otpor prema budućem cijepljenju.

- Nažalost, taj otpor je realan jer je u pitanju nešto novo. Oprez kod građana je dobar. Ono što nije dobro su tzv. teorije urota, lažne vijesti, plašenje, panika... Taj postotak nije zanemariv i protiv toga se treba boriti točnim podacima. Zadovoljan sam što u Hrvatskoj toga nema u velikim postocima, rekao je.

Često ističete da čovječanstvu najveće ugroze prijete od virusa, znači li to da tek predstoji vladavina korona i drugih potencijalno opasnih virusa?

- Pa vjerujem da smo naučili iz ove pandemije da moramo puno više novaca uložiti u istraživanje virusa, posebno koronavirusa. Istina je da su oni najopasnije pandemijske jedinke, pokazuju to i istraživanja WHO. I na to se moramo usmjeriti u idućim godinama. Ako to budemo radili, bit ćemo spremniji, bolji i siguran sam da svijet neće ponovno morati prolaziti kroz jednu ovakvu duboku krizu zbog svoje nepripremljenosti, a ne zbog toga što je ovaj virus toliko opasan. Da smo se pripremili bolje imali bi testove i boli odgovor. Siguran sam da ćemo na ovom primjeru to naučiti, rekao je za kraj Đikić.