Prema podacima Porezne uprave broj fiskaliziranih računa od početka krize manji je za 25 posto.
Prema podacima Porezne uprave broj fiskaliziranih računa od početka krize manji je za 25 posto, dok je iznos naplaćenih računa niži za 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani. I dok su minusi u sektoru trgovine relativno skromni - iznos naplaćenih računa samo je 9 posto manji, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane trpi velike gubitke - iznos fiskaliziranih računa čak je 46 posto manji u odnosu na 2019.➡️
Porast prometa u trgovini na malo u odnosu na kolovoz➡️
Pad industrijske proizvodnje u odnosu na lanjski rujanRavnatelj Porezne uprave
Božidar Kutleša rekao je u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku da su podaci bili očekivani jer svaka neizvjesnost građane i investitore vodi prema oprezu.
- Što se tiče punjenja državne blagajne, opet nešto očekivano. Smanjeni su prihodi, za one prihode koje prati Porezna uprava, porezne prihode, oni su sniženi za nekih 12 posto, rekao je Kutleša.
On je rekao da je jako nezahvalno predviđati, ali da, bude li situacija kao u listopadu, možemo očekivati pad broja fiskaliziranih računa za oko 15 posto, a iznosa za 10-ak posto, uz uvjet da ne dođe do novog lockdowna ili pooštravanja mjera.
Koliko su iskorištene odgode plaćanja javnih i poreznih davanja?
- Što se tiče odgode plaćanja, dospjelih davanja, one su jako korištene. 90.485 obveznika je na početku koristilo tu mjeru. Neki od njih nisu zabilježili pad prometa u iznosu 20 posto, tako da je u ovom trenutku korisnika tih mjera 78.000 i iznos za koji je odgođena porezna obveza kreće se na razini 4,2 milijarde kuna. Neki od poreznih obveznika su također dokazali da je njihov pad veći od 50 posto, za njih je već otpisan tijekom srpnja i kolovoza iznos od 2,7 milijardi kuna. Za ostatak poreznog duga također se provela naplata i on je naplaćen krajem rujna u iznosu od nekih 87 posto, rekao je Kutleša.
Od Nove godine ide novi paket poreznih izmjena. Što će te izmjene konkretno donijeti građanima?
- Što se tiče građana, prije svega bih spomenuo porez na dohodak. Znate da ide smanjenje poreznih stopa s 36 na 30, 24 na 20, odnosno s 12 posto na 10. To zapravo znači da će raspoloživi prihod građana biti na neki način veći za 2 milijarde kuna, to je taj iznos koji će sve te jedinice lokalne uprave i samouprave osjetiti na svojim proračunima, ali opet je kompenzirano kroz drugačiju raspodjelu poreza na dohodak, rekao je Kutleša.
Kutleša je rekao da Porezna uprava na otkrivanju nerazmjera između imovine i primanja ne radi samo po nalogu.
- To je samo jedan od izvora podataka koji Porezna uprava koristi. Prije svega koristi vlastite podatke, vlastite baze podataka. Na temelju analize rizika koristi se i ide se u nadzor pojedinih poreznih obveznika, pojedinačnog OIB-a. Naravno, tu uvijek postoji mogućnost za doradu i poboljšanje, zaključio je Kutleša.