HRT u Finskoj: Govor mržnje u porastu, najteže muslimanima

Statistika kaže kako je u posljednja tri desetljeća broj stranaca u Finskoj porastao tisuću puta! Zemlja koje se najkasnije od svih nordijskih otvorila imigrantima trenutačno slovi kao jedna od EU-članica s najvećom stopom etničke diskriminacije. Primjerice, izvaneuropski imigranti redovito se susreću s nejednakim tretmanom pri intervjuima za posao, pa mnogi sve više zagovaraju anonimnost u prijavama za radno mjesto. Najteže je tamošnjoj muslimanskoj zajednici, iako je islam u daleku Finsku stigao još u 18. stoljeću…

➡️ Turska drži ključeve migrantske krize u svojim rukama
➡️ Finska postaje prva karbonski neutralna zemlja do 2035.?

Na najvećoj farmi jagoda u Finskoj ovoga ljeta voće je uz 150 Ukrajinaca bralo i 350 finskih radnika. Po kilogramu ubranih jagoda Ukrajinci su zarađivali euro i 20 centi. Fincima, od kojih je mnoge na berbu primorao i gubitak radnog mjesta zbog epidemije, ponuđen je i bonus od 10 posto…

- Tijekom protekle 22 godine imali smo samo strane radnike, ali zbog situacije s koronavirusom nismo mogli dovesti dovoljan broj berača iz Ukrajine. Čim je epidemija u Finskoj krenula, počeli smo zapošljavati finske radnike, kaže Vesa Koivistoinen, vlasnik farme jagoda.


Ne računajući sezonske ekonomske migrante, koji su se zbog epidemiološke krize ionako prorijedili, Finska i dalje ima jedan od najmanjih udjela imigranata u Zapadnoj Europi. Usprkos tome, ne tako davno stranci koji žive u zemlji tisuću jezera imali su drugu boju osobnih iskaznica od one finskih građana. Za mnoge, etničko profiliranje na djelu…

- Većina Finaca slaže se s imigracijom, stranci su dobrodošli. Nakon dolaska pronađu posao, žive ovdje poštujući naše zakone. Ipak, u porastu je trend govora mržnje. Osobito je usmjeren protiv tražitelja azila. Djelomično i zato što je taj fenomen sada prisutniji u javnosti, i zbog društvenih mreža, kaže sociologinja Tanja-Maria Tauro s Laponskog sveučilišta.

Somalski val

Finska se otvorila početkom 1990-ih, kada se broj stranaca u njoj - učetverostručio. Prednjačile su izbjeglice iz zemlje u kojoj je tada bjesnio građanski rat, somalski studenti iz Moskve…

- Stizalo nam je puno Somalaca, 1990-tih nazivali smo to somalskim valom. Za Fince je cijela situacija bila pomalo šokantna. Jer nedostajalo nam je iskustva, desetljećima nismo imali nikakvu izbjegličku ili imigrantsku politiku. Sve je krenulo odjednom, iz ničega. Na kraju je ispalo dobro, kaže Tauro.

Velik broj somalskih studenata, od kojih su neki s vremenom postali dobro plaćeni liječnici, inženjeri ili medicinske sestre, u Finsku je doveo i obitelji. Nakon 2007. proces spajanja ne samo somalskih izbjeglica s najbližima postao je znatno stroži i kompliciraniji. Jedna stvar i prije i sada ostala je ista - u tržišnoj borbi za visokokvalificirana radna mjesta imigranti su marginalizirani.

- Ako pogledamo unatrag i usporedimo situaciju s onom iz sredine 1990-tih i ranih 2000-tih, situacija se jako poboljšala. Somalske doktore možete naći u bolnicama diljem Finske, ne samo u metropolitanskoj regiji Helsinkija, kaže Arshe Said iz Finsko-somalske lige.

On je u Finsku stigao '93., s 19 godina, kada su u Helsinkiju imigrante prihvaćali stisnutih zubiju. U međuvremenu je diplomirao kemijski inženjering, danas je znanstvenik na uglednom sveučilištu Aalto…

- Stigao sam u Finsku s vizijom i misijom. Želio sam se obrazovati, kvalitetno integrirati u finsko društvo, ali i doprinijeti somalskoj zajednici. Ostvario sam sve svoje ciljeve, kaže.

Visoka zastupljenost rasnog nasilja

U Finskoj danas živi oko 20 tisuća Somalaca, i do 90 posto njih u metropolitanskoj regiji Helsinkija. Ipak se većina nije do kraja integrirala u finsko društvo. I zbog rasizma, koji je u recentnom istraživanju čak polovica građana navela kao ozbiljan društveni problem. Finska je gotovo pa najlošija u Europskoj uniji po pitanju visoke zastupljenosti rasnog nasilja, problematično je itekako i ponašanje finske policije.

- Pravobranitelj za nediskriminaciju godišnje prima oko 20 posto pritužbi koje imaju etničku pozadinu, kaže Kirsi Pimiä, bivša finska pravobraniteljica za nediskriminaciju.

- U Finskoj je na određeni način vrlo snažno porasla i društvena nejednakost, puno ljudi zaista ima lošu životnu perspektivu. Samo po sebi to budi rasističke osjećaje u zajednici, ali možemo reći da rasizam jednako pogađa i etničke Fince i imigrante, kaže sociolog Markku Koivusalo sa Sveučilišta Helsinki.

Proteklih godina ulicama finskih gradova na Dan neovisnosti marširale su povorke ekstremne desnice. Finski Vrhovni sud ove jeseni zabranio je Pokret nordijskog otpora zbog umiješanosti u nasilje i kriminal. Ali i govora mržnje protiv stranaca i Židova. U državi koja je tijekom povijesti etnički ionako bila dosta homogena i zatvorena, rasizam je s vremenom dobio agresivan predznak…

- Službeno u Finskoj nitko ne želi priznati da je rasist. Čak i oni koji predvode rasističke ideologije negiraju da su rasisti, tvrde da su samo kritični prema useljavanju i strancima, kaže Koivusalo.

Krajnja desnica - stranka Finci

Današnja finska krajnja desnica, stranka Finci, počela se uspinjati u političkom životu zemlje '95. Na krilima antiuseljeničke, antiglobalizacijske i antieuropske retorike dogurali su do gotovo najsnažnije političke opcije u zemlji. Fince, kojima su saveznici Alternativa za Njemačku i Sjeverna liga, vodi Jusi Halla-aho. Političar koji je 2012. osuđen za poticanje etničke mržnje u antiislamski nastrojenim blogovima danas poručuje da rasizmu u njegovoj stranci nema mjesta…

- Čim više želimo smanjiti vrstu imigracije koja šteti finskim javnim financijama i sigurnosti građana. Uglavnom je riječ o tzv. humanitarnoj imigraciji iz zemalja Trećeg svijeta, kaže Halla-aho.


Nakon posljednjih izbora, Finci su do ovoga proljeća bili najbrojnija stranka u Parlamentu. Iako su trenutačno u oporbi, na promjenu retorike natjerali su desne finske vlade u posljednjih 15 godina. Kao i drugdje u svijetu, u Finskoj jača islamofobija…

- Politička atmosfera se promijenila u odnosu na 2015. i 2016., kada smo primili dosta tražitelja azila. Islamofobija se kao fenomen pojavila i u Finskoj, nismo različiti od ostatka Europe. Mislim da je ojačao i rasizam. Sada je bitno odlučiti kako to spriječiti u budućnosti, kaže Pimiä.

Aktualna lijeva finska vlada u svoj program uključila je akcijski plan za prevenciju rasizma i diskriminacije. Zločin iz mržnje ne navodi se izrijekom u finskom zakonu, ali kazna može biti veća utvrdi li se da je zločin motiviran rasizmom ili mržnjom. Najčešće su na udaru Iračani, Afganistanci i - Somalci.

- Budući da su Somalci vrlo aktivni i jako vidljivi, te uključeni u politiku i različite društvene debate, meta smo desnih stranaka, kaže Said.

- Znam da je bilo zločina iz mržnje usmjerenih prema mjestima za molitvu u Helsinkiju. Riječ je o nekim malim džamijama, u finskoj metropoli nemamo veliku džamiju, kaže Pimiä.

Ne džamiji

Muslimanska zajednica u Helsinkiju željela je izgradnju velike džamije, dvaput veće od luteranske katedrale, a čiju bi izgradnju sa 150 milijuna dolara financirala bahreinska država. Gradonačelnik finske metropole tomu se izričito usprotivio.

- Mnogi od Somalaca koji su vjernici prakticiraju vjeru vrlo snažno, u njihovom životu to je jako važna stvar. Osjećaju da Finci, koji ne prakticiraju vjeru na taj način, ne razumiju koliko je vjera bitna u njihovom životu, kaže Koivusalo.

Finske Somalce određuje dvostruki identitet. Suniti koji se klanjaju pet puta dnevno, žive i finsku filozofiju saune. Kako bi se bolje razumjela muslimanska kultura, na državnom radiju čita se Kuran na finskome…

- U Finskoj je trenutačno malo više od 5,5 milijuna stanovnika. Više od 4 milijuna njih su kršćani. Procjene kažu kako je muslimana u Finskoj i dalje manje od 100 tisuća. Vjerojatno je riječ o najviše 70-tak tisuća ljudi, što je mali udjel u ukupnoj populaciji, kaže Pimiä.

Gradski oci Helsinkija žele zastupljenost etničkih manjina u različitim dijelovima grada. Većina tih ljudi sada žive kao podstanari u socijalnim gradskim stanovima. U predgrađima u kojima žive i najsiromašniji, najčešće nezaposleni etnički Finci...

- Većina imigrantskih zajednica živi na istoku Helsinkija. Ali ondje živi i puno etničkih Finaca. Nema geta, još nismo došli do razine problema jednake onoj u švedskim predgrađima, kaže Said.

Broj migranata raste

Uz postojeće trendove očekuje se da će za deset godina 15 posto stanovništva regije Helsinkija imati imigrantske korijene, do 2050. svaki četvrti stanovnik. Društvo se prvi put susreće s činjenicom da mladi iz imigrantskih obitelji rođeni i odgojeni u Finskoj dolaze na tržište rada…

- Velike finske tvrtke osnovali su imigranti, to jest činjenica. Broj migranata raste, osobito u metropolitanskoj regiji Helsinkija. To pokazuje da će imigrantska zajednica jačati i imati jaku poziciju u finskom društvu, kaže Said.

- Očekujemo da se ljudi prilagode našem načinu života. Ali u konačnici, kao što kaže i zakon o integraciji, bitni su različitost i dijalog. Na tom tragu i Finska bi se trebala promijeniti, shvatiti prednosti ekonomskih migranata, kaže Tauro.

Ako se do sljedećeg ljeta pandemija izazvana koronavirusom primiri, bobičasto voće na finskim poljima brat će uglavnom jeftina radna snaga s europskog istoka i iz Tajlanda, kao što je to bio slučaj posljednjih desetljeća. Onih u kojima se etnička slika Finske itekako promijenila, pa populistička desnica sada vapi za spašavanjem finske kulture od stranih utjecaja. Sljedećeg proljeća u toj se zemlji održavaju lokalni izbori, na njima će se kandidirati velik broj Finaca s imigrantskim korijenima ili čak i stranaca…