Blagdan Svih svetih uz posebne epidemiološke mjere

Blagdan je Svih svetih, dan kojim Katolička crkva slavi svece, ali i one koji su ostvarili ideal kršćanskoga života, a još nisu kanonizirani. Građani obilaze grobove svojih najmilijih - polažu cvijeće i pale svijeće.

➡️ Blagdan Svih svetih posebno težak za Vukovarce
➡️ Hoćemo li izbjeći gužve na grobljima?

Kao i sve drugo u ovoj godini, i blagdan Svih svetih obilježila je epidemija. Na grobljima su bile obvezne maske, a čini se da su građani poslušali apele da ne čekaju baš današnji dan za odlazak na groblja:



Kardinal Josip Bozanić predvodio je svetu misu na blagdan Svih svetih na zagrebačkom groblju Mirogoj u kojoj je pozvao i na molitvu Bogu da nas oslobodi od pošasti pandemije koja hara svijetom. U propovijedi je naglasio  kako je danas svetkovina zajedništva svetica i svetaca te grješnika koji držeći se za ruke u hodočašću nebrojenoga mnoštva  putuju prema životu.

- Tko ima pročišćeno srce otkriva pravi životni smjer, tko je prokušan trpljenjem vidi mnogo dalje, a tko je milosrdan pomaže kako bi se iznova moglo započeti, poručio je zagrebački nadbiskup.

Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo i kako je ovo vrijeme pandemije uzrokovano bolešću koronavirusom poljuljalo mnoge ljudske sigurnosti, i brojna pitanja ostavlja bez odgovora. Ocijenio je kako situaciju koju živimo nije potrebno odviše dramatizirati, niti neodgovorno relativizirati. Kardinal Bozanić pozvao je sve i na usrdnu molitvu Bogu da nas oslobodi od pošasti koja je zahvatila sav svijet.

- Molimo se i za znanstvenike koji traže lijek protiv te nove kuge, ali svoje pouzdanje još više oslonimo na Boga, kazao je kardinal Bozanić i zaključio da je ovo vrijeme molitve, posta i obraćenja.

Osječani obilaze groblja svojih najmilijih. Ove godine zbog epidemiološke situacije izostale su uobičajene gužve.



Blagdan Svih svetih posebno je težak za Vukovarce. Studeni ih podsjeća na ratnu patnju, a mnogi od njih ni 29 godina nakon vukovarske tragedije ne znaju gdje su im najmiliji i nemaju grob na kojem mogu upaliti svijeću. S Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata javila se Zrinka Perić.



I Riječani obilježavaju blagdan Svi svetih i posjećuju grobove svojih najmilijih, a za sve građane osiguran je besplatni javni prijevoz na svim gradskim i županijskim linijama.

U svim dijelovima Hrvatske epidemiolozi su, zbog pandemije, pozivali građane da budu disciplinirani, štite sebe i svoje sugrađane i primjenjuju sve preventivne mjere, primjerice održavaju distancu i nose zaštitne maske.

Mise na riječkim gradskim grobljima Drenova, Zamet i Trsat će na blagdan Svih svetih biti u 15 sati, a na drugim grobljima Riječke nadbiskupije prema župnim rasporedima.

U središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, nego život

Za katolike 1. studenoga nije dan za tugu i crninu jer se tada slavi vječni život i svi oni koji su postali dio nebeske Crkve. U središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi.

U židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba: proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin grob u dolini Cedrona. S kršćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom nebeskoga rođenja, što se osobito odnosilo na datum smrti kršćanskih mučenika. Njihovo se štovanje razvilo već u II. stoljeću.



Kršćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao posebna svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi. O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od X. stoljeća. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik.

Prema Drugom vatikanskom saboru, štovanje svetih proizlazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve - pripadnici jedne i druge, iako na različit način i na različitom stupnju, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu te pjevaju istu pjesmu slave svome Bogu.

Dušni dan 2. studenog

Dušni dan slavi se svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih pokojnika. Na taj dan ljudi se mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, odlaze na svetu misu, povezujući se svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo "gdje s oka svaka suza nestaje".

Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život.

O kultu duše u kulturnoj baštini Hrvata, među ostalim, svjedoče molitve za duše u čistilištu te dušice svjećice koje se pale na taj dan.

Dušni dan posvećen je pokojnicima, a nastao je na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i Dušni dan.

Taj spomendan godine 998. sveti Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi, a Vatikan ga je službeno potvrdio 1311.

Uvoz cvijeća pao 22%, izvoz prepolovljen

Za blagdan Svih svetih očekivano se pojačano prodaje cvijeće, ali pandemija je tijekom cijele godine negativno utjecala na cvjećarstvo i preokrenula tržišne trendove.

Hrvatska gospodarska komora objavila je da je uvoz cvijeća u prvih sedam mjeseci ove godine pao za 22 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz prepolovljen.