Iz nove vinske omotnice povukli smo rekordnih 94 posto

Pandemija je utjecala i na vinarstvo pa je Ministarstvo poljoprivrede otvorilo natječaj za novu interventnu mjeru iz programa Ruralnog razvoja za poljoprivrednike pogođene novim valom pandemije. Paket mjera već su dobili vinari kao jedan od sektora s najvećim gubicima zbog pada prodaje. Tu je i nova vinska omotnica teška 10,5 milijuna eura iz koje smo samo u ovoj godini, unatoč krizi, povukli rekordnih 94 posto raspoložive potpore.

➡️
Lauc za portal HRT-a: Najteži dio pandemije tek nas čeka!

Novi vinifikatori, tankovi, barik bačve... Sve je to nabavljeno europskom potporom kako bi u tehnologiji proizvodnje vina pratili svjetske trendove. Ova velika vinarija rekorder je u povlačenju novca i iz nove, ovogodišnje vinske omotnice.

- Najviše smo se uključivali u mjeru rekonstrukcije, konverzije vinograda... Ukupno smo kandidirali pet projekata s površinom 150 hektara, do sada su završena tri projekta, kaže Mirela Križanović, direktorica PJ-a Vinogradarstvo i vinarstvo, Kutjevo d.d.

Iz ovogodišnje smo vinske omotnice unatoč krizi izvukli maksimum. Kao nikad dosad. Čak 94 posto raspoložive potpore, što je gotovo 10 milijuna eura.

- I skladište vina smo napravili koje nam je bilo neophodno, a dobili smo odobrenje da će nam novac vratiti i sad je to u postupku vraćanja, kaže Željko Adžić iz Vinarije "Adžić" Kutjevo.


Koristili su i interventne mjere Vlade. Da lakše svladaju potrese na tržištu - onu kriznog skladištenja vina.

Nove mjere trebale bi pomoći i poljoprivrednoj tvrtki "Galić" d.o.o. U odnosu na prethodnu godinu bilježe pad prodaje veći od 30 posto. Uz proizvodnju vina imaju i plantaže bobičastog voća.

- Pratimo mjere, koristimo, evo, i sad ove u tijeku, pratimo i naravno da ćemo aplicirati, rekao je direktor tvrtke "Galić" d.o.o. Andrej Markulin.

A zahtjeve svi poljoprivrednici koji trpe gubitke uslijed korone poslati mogu do 6. studenog, kada se natječaj zatvara. Najveći mogući iznos nepovratne potpore je 370 tisuća kuna. Riječ je o europskoj omotnici iz programa Ruralnog razvoja - teškoj ukupno 350 milijuna kuna.