Osječki Poljoprivredni fakultet - spona transfera znanja i tehnologija prema OPG-ovima

Bivši osječki Poljoprivredni fakultet, sada Fakultet agrobiotehničkih znanosti, proslavio je 60. obljetnicu. Od osnutka do danas izrastao je u najveću znanstvenu ustanovu osječkog Sveučilišta. Želja zaposlenika je fakultet postane biotehnički centar izvrsnosti, odnosno da bude spona transfera znanja i tehnologija prema obiteljskim gospodarstvima. Na FAZOS-u je dosad diplomiralo više od 6 i pol tisuća studenata.

-
Ono što je bitno, kroz cjelokupno to vrijeme mi smo uspjeli zaštititi dignitet naše struke. To je naša vizija i u budućnosti zaštititi dignitet struke, a to ustvari pokušavamo na način da se ne samo regionalno pozicioniramo nego da budemo glavni i osnovni nositelj za cijelu jugoistočnu Europu. Na taj način kroz prijavu međunarodnih projekata, kroz stvaranje određene znanstvene infrastrukture, želimo zauzeti jednu vodeću ulogu i biti lučonoše agronomske struke, istaknuo je dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, prof. dr. sc. Krunoslav Zmajić.

Svakako će tomu pridonijeti i 100 hektara poljoprivrednih površina na kojima se provode mnogi znanstveni pokusi i istraživački radovi te održavaju predstavljanja namijenjena obiteljskim gospodarstvima, ali i studentima kako bi se unaprijedila proizvodnja. Pa je i Matej iz Širokoga Polja upisao ovaj fakultet.

- I kući imamo OPG. Tata ima OPG pa radimo. Ajmo reći da sam ja cijeli život u tome i onda sam ja nekako smatrao da bi bila dobra stvar da nastavim, ali kao da to dignemo na veći nivo. Jer obrazovanja nikada dosta, ističe student FAZOS-a Matej Veselinović.

Fakultet ima i 80 potpisanih ugovora sa sveučilištima diljem svijeta kako bi studenti i ondje mogli nadograditi svoje znanje. I postati zanimljiviji na tržištu rada.

- Ja bih se htjela pohvaliti da je naš fakultet i preko Ureda za međunarodnu suradnju prvi u Hrvatskoj koji je uspio u ovoj COVID godini akademska 2018./2019. ostvariti najveći broj mobilnosti preko CEEPUS mreže i tako nam je agencija za mobilnost čestitala. Znači na nivou Hrvatske smo mi pozicionirani na prvo mjesto, istaknula je prodekanica za međunarodnu suradnju FAZOS-a, prof. dr. sc. Vlatka Rozman.

- Naravno da je kao najstarija sastavnica sveučilišta 1975. godine i ovaj fakultet bio suosnivač sveučilišta i na taj način dao svoj doprinos razvoju sveučilišta. Osim toga fakultet je i po broju nastavnika i po broju stručnih suradnika- među vodećim fakultetima na sveučilištu, istaknuo je rektor osječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Guberac.

- Mogu reći da smo najviše studenata imali negdje tamo do 2000. godine kada smo imali negdje oko 2200 studenata. Danas možemo reći da imamo negdje 1380 na svim studijskim programima plus imamo još 124 studenta koja studiraju na poslijediplomskom spec. i doktorskom studiju, rekao je prof. Zmajić.

Pa se osječki studenti poljoprivrede i stipendiraju - u sklopu Projekta Slavonija. S deset tisuća kuna na godinu.

- Nažalost, moram reći da zadnjih godina imamo stagnaciju ili čak opadanje zanimanja za stočarstvo. Međutim to je posljedica jednog šireg problema. Mi i kad govorimo o poljoprivredi općenito u zadnjih 20-tak godina imamo znatan pad stočarske proizvodnje u Hrvatskoj prije svega na OPG-ovima, rekao je dr. sc. Vladimir Margeta doc. s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Upravo su OPG-ovi na sajmu pokazali sve što Slavonija, Baranja i Srijem mogu proizvesti. Među izlagačima bivši i sadašnji studenti. 

Ivan Šima studira ishranu bilja i tloznanstvo. I njegova se obitelj bavi poljoprivredom. Pa želi poboljšati proizvodnju.

- Naša tla uz Savu su specifična po tome što imaju jako veliki postotak gline i jako su kisela tla, a samim tim bi se trebalo posvetiti jako velika pozornost na te aspekte, ističe student FAZOS-a Ivan Šima Branković.

- Završio sam Poljoprivrednu školu, što je bio nekakav logičan izbor zbog ovoga čime se ja bavim. I naravno da mi je puno pomoglo. Odrastete na selu, bavite se poljoprivredom, puno toga znate, ali školovanje uvijek dobro dođe. Tako da nam je puno pomoglo, kaže Ivan Gašić iz Beketinaca.

Možda je budući student na FAZOS-u i Mihael.

- Moja obitelj ima OPG pa sam mislio pomoći samim time da poboljšam naš OPG. Nastava je odlična. Naučimo konkretno što se može primjeniti na našim OPG-ovima ili na poslu u budućnosti, kaže Mihael Keri iz Poljoprivredne i veterinarske škole u Osijeku.

- Sama ova korona nam je pokazala da je ipak od svega toga najbitnija hrana. I da bez hrane i bez poljoprivrednih proizvoda uopće ne možemo funkcionirati i da je to ono zbog čega mi trebamo živjeti i raditi i školovati se, smatra Marin Marić iz Poljoprivredne i veterinarske škole u Osijeku.
Damir je poljoprivredu završio prije trideset godina. I teoriju primijenio u praksi. Uzgaja "Osječko povrće".

- Kombinacija znanja kojeg sam dobio na fakultetu, a i iskustvo mojih roditelja koji su se bavili proizvodnjom povrća, pomoglo je da imamo ovdje što imamo. Tradicija se nastavlja, vidjet ćemo dokle, kaže Damir Lukač iz Osijeka.

Dobro su došli i novi proizvodi, poput čvaraka od kozjeg sira.

- Sajam je jako dobra prilika da se promoviramo i mislim da ćemo u budućnosti uspjeti barem zaštititi da se zna da je tu naša Slavonija, rekao je Željko Lovrić-Jovanović iz Komletinaca.

Profesorica Tolić na fakultetu predaje, kod kuće proizvodi zdravu hranu.

- Upravo taj hobi mi je sad postao i jedan lijepi biznis. Evo upravo se spremam za nekih 5 godina u mirovinu tako da dok sam još u snazi da ću se imati čime baviti. Ono što volim, ističe dr. sc. Snježana Tolić, izv. prof. na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

A bez ljubavi prema zemlji i znanja, slažu se svi, nema ni dobrih domaćih proizvoda. Kupcima su - sad u krizi izazvanoj koronavirusom - sve prepoznatljiviji.