Plenković: Lockdown i policijski sat nisu opcija

Aktualnim prijepodnevom i uz epidemiološke mjere Hrvatski sabor danas je počeo novu sjednicu koja će potrajati do sredine prosinca i na kojoj će, uz ostalo, biti donesen državni proračun za iduću godinu. 




HTV-ova izvjestiteljica iz Hrvatskoga sabora Tatjana Munižaba ocijenila je da je ozračje u instituciji koja predstavlja hrvatske građane isto kao i ozračje među hrvatskom građanima - koronaozračje.

- Svakim danom sve više je zastupnika koji su u izolaciji ili samoizolaciji. Trenutačno ih se osmero prijavilo za praćenje sjednice putem videoveze. To nije velik broj, kada bi bio stvaran. Naime, procjenjuje se da je onih koji su zaraženi ili su bili u kontaktu sa zaraženima još toliko, ali se još nisu prijavili saborskim službama. Za većinu njih se zna jer su samo tu informaciju objavili, kaže.

➡️  Beroš: Ni jedna bolnica nema uvjete koje ima KB Dubrava
➡️  Održan prosvjed ispred KB-a Dubrava

Što se tiče epidemioloških mjera u Saboru, Munižaba kaže kako one nisu utjecale na provedbu aktualnog prijepodneva jer je broj zastupnika koji su se prijavili za postavljanje pitanja članovima Vlade manji od 41, koliko ih smije biti u sabornici.



U sklopu aktualnog prijepodneva premijeru i ministrima pitanja je postavilo 39 zastupnika, a poslijepodne Sabor raspravlja o premijerovu izvješću o sastancima Europskog vijeća.

Forsiranje tema lockdowna i policijskog sata u političkom smislu mogu razumjeti, ali oni nisu opcija jer nisu nužni. Ako pogledate današnje brojeve i one od prošlog utorka, vidjet ćete smo jedan mali postotak rasta u sedam dana, što znači da mjere funkcioniraju, rekao je, među ostalim, premijer Andrej Plenković tijekom aktualca. Komentirao je i situaciju u KB-u Dubrava.

- Napravit ćemo jasnu distinkciju od perceptivnih elemenata koji kolaju društvenim mrežnim internetskim prostorom od stvarne slike situacije u toj respektabilnoj zdravstvenoj ustanovi. Ministar Beroš i svi odgovorni imaju zadaću da svi koji dođu u KB Dubrava dobiju adekvatnu skrb na najvišoj mogućoj razini, rekao je Plenković.



➡️ Plenković o 100 dana Vlade u godini izazova

• Posljednje pitanje postavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji se složio s Plenkovićem da Hrvatskoj ne treba novi lockdown. Međutim, dodao je, smatra da je premijer duboko u krivu kad kaže da o lockdownu ne treba razgovarati ni razmišljati - moramo razgovarati kako ga izbjeći. Grbin kaže da lockdown ne možemo izbjeći stihijom, već sustavom, strategijom, modelom koji će imati jasne kontrolne točke i prolazno vrijeme.

- Možemo ga izbjeći jedino provedivim operativnim programom. Međutim, ja takav provediv operativni program vaše Vlade ne vidim, rekao je Grbin, pitavši Plenkovića je li Vlada spremna na donošenje i implementaciju takvog programa.

Plenković je rekao da će zapamtiti Grbinovu poruku da nije za lockdown. Poručio je da Vlada poduzima mudru i dobru strategiju, plod donošenja mjera koje će zaista biti proporcionalne, adekvatne, primjerene, pravovremene i koje će omogućiti zaštitu zdravlja i funkcioniranje života u onoj mjeri u kojoj neće pospješiti širenje zaraze, a isto tako će omogućiti aktivnost gospodarstva i javnih financija sa što manje štete.

- Mi nećemo upasti u zamku medijskoga, političkoga, bilo čijeg pritiska - da idemo u nekakve policijske satove, u lockdown koji će ograničiti prava građana i koji će nam nanijeti ekonomsku štetu, a koji po nama neće utjecati na dinamiku širenja zaraze. Tu zamku ova Vlada, s ovim iskustvom i s komparativnim pristupom, siguran sam, neće pohoditi. Naprotiv, izbjeći će je, poručio je Plenković.

Grbin je rekao da se slaže s njihovim ciljem jer bi lockdown bio poguban, ali da se s njihovom strategijom ne može složiti - jer je nema, ona ne postoji.

- Odgovor Vlade na COVID-krizu sveo se na skrivanje iza Stožera, na donošenje ad hoc mjera od kojih je najjača, nazovimo je tako, zabrana točenja alkohola iza ponoći, rekao je Grbin.

- Postavljaju se šatori ispred bolnica, opet se aktivira Arena, gospodin Beroš govori o tsunamiju bolesnika, a mi nemamo kompletan operativni program i odgovore što ćemo napraviti ako broj zaraženih poraste za 10, 50 ili 100 posto, dodao je.



• Arsen Bauk (SDP) rekao je da je stanje u brodogradilištu na Čiovu alarmantno te podsjetio na Plenkovićevu izjavu u predizbornoj kampanji da je brodogradnja spašena.

- Hoćete li ispuniti svoje obećanje, što je s obećanim jamstvima Brodotrogiru?, pitao je Bauk.

Plenković je rekao da o Brodotrogiru vode računa, da je intencija da se izdaju jamstva te da je trenutno potrebno da od same kompanije dođe adekvatan zahtjev.

- I nakon toga će Vlada djelovati i omogućiti nastavak rada, rekao je Plenković.

• Bojan Glavašević (NZ) pozvao je Plenkovića da navede mjere za zaštitu građana od mržnje, nasilja i ekstremizma nakon napada na Markovom trgu te ga pitao koja proračunska sredstva planira izdvojiti za te mjere. Plenković je istaknuo da je i Glavašević bio meta govora mržnje, izrazivši žaljenje zbog toga. Rekao je i da je sam intenzivno meta napada o kojima ne govori jer ga to toliko ne pogađa da bi o tome govorio javno.

Pitao je što bi bilo da su u Francuskoj nakon dekapitacije profesora ili jučer nakon napada u Beču pojedini politički akteri rekli da je to možda zbog opće situacije i bunta.

Naveo je da dokument koji je pripremila Koordinacija za domovinsku sigurnost ima niz predloženih mjera - od bolje pravne definicije okvira i fenomenologije radikalizacije, nasilnog ekstremizma i terorizma, do niza mjera u edukativnom i preventivnom pogledu, i u končanici zakonskog okvira i konkretnih poboljšanja koje mogu ići za suzbijanjem radikalizacije.

Plenković je poručio da dio mržnje dolazi iz pojedinih medijskih izvora, a posljedice su strašne.

- E tome mi moramo stati na kraj svi zajedno, rekao je.


Glavašević je rekao da se može složiti s jako puno toga što je Plenković rekao o ovoj temi te izrazio nadu da se nalazimo na prijelomnoj točki. Dodao je da je naš javni prostor izrazito toksičan i zagađen mržnjom i desnim ekstremizmom.

- Ja se samo nadam da ste svjesni da, ako ste doista ozbiljni u želji za obračunom s takvim pojavama u našem društvu, da to ne možete napraviti sami i da se ne možete u tome samo osloniti na institucije koje s bave progonom ili koje se bave samo nacionalnom sigurnošću, rekao je Glavašević, dodavši da je potreban politički savez koji nadilazi stranačke granice.

• Ministrica poljoprivrede Marija Vučković poručila je tijekom aktualnog prijepodneva da Hrvatska nije ugrožena što se tiče opskrbe hranom u vrijeme epidemije, istaknuvši da opskrba dobro funkcionira i da se proizvodnja održala.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je da u doba epidemije funkcioniraju i javna uprava i pravosuđe, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na upit Ivana Ćelića (HDZ) o borbi protiv droga istaknuo da unatoč epidemiji posao bore protiv krijumčarenja droga nije usporen.

Proroci i proročice

• Siniša Hajdaš Dončić (SDP) prozvao je Plenkovića za dugo čekanje kod obnove Zagreba nakon potresa.
- Možda ste se vodili proročanstvima Maja, možda Nostradamusovim zapisima, možda babom Vangom... Eto vas i vi sad odjednom imenujete gospodina Vanđelića ravnateljem ili direktorom Fonda za obnovu, rekao je Hajdaš Dončića, pa upitao Plenkovića hoće li privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba Damir Vanđelić biti u sukobu interesa jer osiguravajuća kuća u čijem je nadzornom odboru član vjerojatno ima transakcije između građana i osiguranja od potresa.

- Vi spadate u onu skupinu SDP-ovih zastupnika koji su svoju izvrsnost dokazali za vrijeme sporta koji se zove prijavljivanje političkih oponenata Povjerenstvu za sukob interesa. Vjerujem da ćete kao dobar drug iz SDP-a prijaviti i predsjednika Milanovića, recimo. Ja to očekujem s obzirom na to da ovdje govorite o potencijalnom sukobu interesa dužnosti koja trenutno nije definirana u postojećem popisu dužnosti koje postoje u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, rekao je Plenković, podsjetivši da Vanđelićevu izjavu da je spreman transparentno prijaviti svu svoju imovinu.

- On je tu izabran zato što je menadžer. Siguran sam da je netko tko je na čelu fonda zasigurno ne može ulaziti u ugovorni odnos između osiguravajuće kuće i građana koji je, recimo, nekada, prije nego što se dogodio potres, osigurao svoju nekretninu, rekao je Plenković.

Pitao je Hajdaša Dončića jesu li konzultirali sve proročice i proroke koje je nabrajao kad su prognozirali 68 mandata na izborima i 400.000 nezaposlenih.

- Meni se čini da vi imate dosta tih ukazanja, dodao je.

 Mišel Jakšić (SDP) također je otvorio pitanje produženja moratorija na ovrhe te se upitao kome je u interesu da u ovoj situaciji ne zaštitimo one koji su najpogođeniji. Plenković je rekao da je SDP na proljeće plašio javnost da ćemo imati 400.000 nezaposlenih.

- Mi smo u ranijim aktivnostima prije Covida-19 zakonima smanjili broj blokiranih građana s 325.000 na 234.000. Smanjili smo značajno broj, a da ne govorim koliko smo i onim jednokratnim otpisom, a i drugim mjerama smanjili ukupan dio obaveza, to jest duga koji se tiče onih koji su bili blokirani i kojima prijete odluke, rekao je premijer.

Jakšiću je rekao da je pogrešno Vladu optužiti da nisu senzitivni.

- Mi smo ti koji su osigurali da te tvrtke rade, da ljudi primaju plaće, da ostaju zaposleni, da danas imamo više osiguranika nego ranije, rekao je Plenković.

Jakšić je pozvao da si ne dozvolimo da se ponovi slučaj iz pretvorbe i privatizacije - da jedni iz krize izađu kao veliki pobjednici, a neki kao još veći gubitnici.

 Marin Miletić (Most) pitao je ministra uprave i pravosuđa Ivana Malenicu zbog čega provođenje ovrha u etapama nije pokušao urediti zakonom jer neformalne preporuke nikoga ne obvezuju te imaju li pravo na naknadu štete oni koje je ministar doveo u zabludu. Uvjeravali ste da ste osigurali provođenje ovrha u tri vala, no na terenu imamo drugačiju priču, sve više vjerovnika i bilježnika se ne pridržava vaših preporuka, kazao je Miletić.

Malenica je rekao da su u prošlom mandatu kroz izmjene dvaju zakonskih prijedloga smanjili broj blokiranih građana za preko 100.000, kao i da su u zadnjih nekoliko mjeseci intenzivno vodili razgovore s predstavnicima dužnika, vjerovnika i javnih bilježnika te došli do dogovora s Javnobilježničkom komorom da nakon 19. listopada ide naplata, odnosno pokretanje ovršnih postupaka u tri intervala, kao i da ima jamstva da bilježnici to poštuju. Malenica ističe da izmjenama Ovršnog zakona Vlada nastavlja brigu i za dužnike i za vjerovnike.

Izglasavanjem tog zakona i donošenjem pravilnika znatno će se smanjiti javnobilježnički troškovi, zaštititi određena primanja, božićnica, uskrsnica, regres. Vjerujem da ćemo kroz izglasavanje izmjena Ovršnog zakona, ali i pripremu cjelovitog rješenja kroz novi Ovršni zakon riješiti problem ovršenih građana, rekao je ministar Malenica.

Miletić je rekao da mu Maleničin odgovor i preporuke zvuče kao pranje ruku od odgovornosti.

 Potpredsjednik Vlade Tomo Medved potvrdio je da se nakon pojave pandemije Covida-19 i potresa u Zagrebu Ministarstvo hrvatskih branitelja fokusiralo na psihosocijalno osnaživanje branitelja i njihovih obitelji. Ukupno 98 udruga iz Domovinskog rata dobilo je sredstva za 124 aktivnosti ukupno vrijedne 8,5 milijuna kuna, u koje je uključeno preko 13 tisuća korisnika, kazao je Medved.

 Ministar obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je da su pripremljene izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji koje će dokinuti anonimne prijave protiv nastavnika.

Rekli smo da prijava prema inspekciji mora sadržavati i ime i prezime, no pojačali smo garanciju da će takva prijava prema trećim osobama biti anonimna, kazao je ministar Fuchs.

Naglasio je da su se anonimne prijave u nemalom broju slučajeva zlorabile. Zadnjih pet godina bilo je 11. 500 prijava od čega četvrtina anonimnih.

 Ivan Radić (HDZ) ne dijeli tvrdnje SDP-ova Domagoja Hajdukovića da je projekt Slavonija-Baranja-Srijem PR projekt, a nizom brojčanih, financijski pokazatelja to demantira i premijer Andrej Plenković.

Posebno mi je drago da je u fokusu izgradnja novog KBC Osijek, to će biti amblematičan  projekt za razvoj zdravstvenog sustava u Osijeku i Slavoniji, kazao je premijer.

O bloku Badel: "To je malo too much"

 Tomislav Tomašević (Možemo!) pitao je premijera zašto i dalje drži ljestve Milanu Bandiću u Zagrebu dok on "dela" - konkretno, zašto je kao predsjednik HDZ-a prije nekoliko dana svojim gradskim zastupnicima dozvolio ili čak naložio da izglasaju "nakaradni" model javno-privatnog partnerstva za takozvani blok Badel.

- Nemojte se vaditi da niste znali, mi svi dobro znamo da se ovakve financijski bitne odluke ne donose u gradskom HDZ-u, rekao je Tomašević pa Plenkovića pitao što je za ovakvu odluku zauzvrat dobio od Bandića.


- Za razliku od vas, koji insinuirate da znate što, kako i gdje se dogovara unutar HDZ-a - vi ste vjerojatno tamo neka prislušna služba koja prati što radi Gradski odbor HDZ-a, što je netočno, nema nikakvih dogovora, naputaka ni instrukcija koje bi Gradskom odboru ili našem Klubu zastupnika davalo naloge o tome kako da glasuju, rekao je Plenković.

Dodao je da ne zna odakle Tomaševiću takva kreativnost i inspiracija da aludira na korupciju, odnosno dogovor između gradonačelnika Zagreba i premijera Vlade.

- To je malo too much. To je malo previše, rekao je premijer.

Plenković je također uputio Tomaševića da o tim temama raspravlja u Gradskoj skupštini te rekao da to nisu teme od značaja kojima se bavi Vlada.

- Tako biste vi možda radili, vi biste možda trgovali s nekim gradonačelnikom da ste u našoj poziciji pa onda vlastite modele pokušavate javnosti prezentirati kao modele koji možda postoje u nekim drugim strankama. Oni jednostavno nisu takvi, rekao je Plenković.

 Silvano Hrelja (HSU) otvorio je pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite za one koji, kako je rekao, doslovno umiru bez zdravstvene skrbi - onkološke bolesnike, kronične bolesnike.

- Imamo najvišu stopu, a gotovo najmanju stopu izliječenih onkoloških bolesnika, i ne samo njih. Život i zdravlje građana ugroženi su jer im zdravstvene ustanove odgađaju preglede, liječenje i zdravstvenu skrb, rekao je Hrelja, a ministra Beroša pitao koje su prepreke.

Beroš je između ostalog rekao da je njegovo pitanje na mjestu i da sve zdravstvene administracije na svijetu u ovom trenutku dvoje kako pomoći bolesnicima koji nisu Covid-pozitivni.

- Situacija je ekstremna, poručio je.

Bartulica: Stabilnost koju ističete je lažna

 Stephen Nikola Bartulica (DP) rekao je da je premijer imao političku korist što su izbori bili organizirani u srpnju, ali sad se više istina ne može sakriti - način upravljanja našim sredstvima je neracionalan i donosi do urušavanja cijelog sustava.

- Stabilnost koju ističete je lažna i skupo košta hrvatske građane, rekao je Bartulica.

Podsjetio je potom da je Plenković dao osobnu garanciju da ljudi iz DP-a nikad neće doći na vlast pa ga pitao kako misli ostvariti tu garanciju i je li mu u načinu vladanja uzor Aleksandar Lukašenko.

- Zaista ne znam čiji su navodi kreativniji, lažniji, neistinitiji - vaši ili od kolegice Ahmetović. Ali to je pravo slobode govora u Saboru, ljudi jako dobro vide i znaju, odgovorio je Plenković, pa se osvrnuo na izjavu o Lukašenku.

- To je jedna nova razina nevjerojatnih teza s kojom netko koga ja poznam skoro 30 godina, moram priznati da ste me čak onako malo, ne bih rekao iznenadili, ali razočarali. To je još gore, rekao je Plenković.


Spomenuo je teroristički napad pred Banskim dvorima i spomenuo komentare parlamentarnih stranaka poput DP-a čiji pripadnici, kako je rekao, kažu da je to bunt.

- Vaši su kolege pokušali pronaći neku vrstu razumijevanja za to. Vidite, to je razlog. To je razlog da mi kažemo da je prijeđena crta i tumačimo hrvatskim građanima tko iza čega stoji. Dakle, za razliku od vas, mi smo svjesni što se dogodilo, lako možemo dokučiti temeljem koga i čega se napajao počinitelj ovog strašnog zločina gdje je jedan hrvatski policajac skoro izgubio život, poručio je premijer.

Bartulica je rekao da nije sporno da se radi o tragičnom događaju koji treba osuditi, ali i da se takav događaj ne bi trebao koristiti u političke svrhe. Poručio je da mu smeta svaka zloupotreba vlasti.

Plenković o KB Dubrava

• Mirela Ahmetović (SDP) ukazala je na teško stanje u KB Dubrava i pitala premijera Andreja Plenkovića kako misli da će građani vjerovati kad gledaju taj kaos, neorganiziranost i raspad sustava, na što je Plenković odgovorio da javnost i građani dobro znaju koliko Vlada, Stožer i zdravstveni djelatnici u izvanrednim okolnostima pandemije čine za zdravlje hrvatskih građana. Naglasio je da moramo voditi borbu protiv koronavirusa proporcionalnim i racionalnim mjerama koje ostvaruju rezultate.

- KB Dubrava je pokazao iznimnu brzinu i spremnost prihvaćanja Covid-pacijenata tijekom proljeća, poručio je Plenković i izrazio uvjerenje u kvalitetu, stručnost i profesionalnost svih djelatnika te zagrebačke bolnice.

- Napravit ćemo jasnu distinkciju od perceptivnih elemenata koji kolaju društvenim mrežnim internetskim prostorom od stvarne slike situacije u toj respektivnoj zdravstvenoj ustanovi. Ministar Beroš i svi odgovorni imaju zadaću da svi koji dođu u KB Dubrava dobiju adekvatnu skrb na najvišoj mogućoj razini, rekao je Plenković.

Ahmetović ga je optužila da ne odgovara na pitanja, već da verbalnim akrobacijama pokušava impresionirati suparnika.

- Zbog klanovskih borbi HDZ-ovaca Dubrava nema ni poštenog agregata, ali zato postoji generator ovakvog stanja, gospodine Plenkoviću, a to ste vi, poručila je.

- Ako se bude radilo na novom izdanju enciklopedije, pod pojmom korupcija kao sinonim stajat će "družina Andreja Plenkovića". Toliko o vašoj pobjedi nad koronom, dodala je SDP-ova zastupnica.

• Predrag Štromar (HNS) pitao je ministra financija Zdravka Marića kad će biti sljedeći natječaj za energetsku obnovu kuća i koliko će novca biti osigurano, a Marić je rekao da se tijekom prvog tromjesečja 2021. može očekivati novi javni poziv. Iznos će biti definiran u planu korištenja sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica za razdoblje od 2021. do 2025., koji je u izradi.

• Željko Reiner (HDZ) ustvrdio je da neki mediji, pojedinci i stranke postavljaju pitanje o spremnosti hrvatskog bolničkog sustava za novi val epidemije te da se u pravilu radi o istima koji su prilikom prošlog vala tvrdili da koronavirus nije ozbiljniji od gripe ili karijesa, da je to obmana ili izmišljotina... Pitao je imamo li za ovaj trenutak epidemije dovoljno bolnica, opreme i osoblja, a ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je da se hrvatski zdravstveni sustav do sada kontinuirano i uspješno prilagođava te da misli da u ovom trenutku može odgovoriti ovom stupnju epidemije.


Imamo 20 tisuća bolničkih kreveta, 14.460 akutnih, a intenzivnih preko 1450 , imamo i specijalista u relativnom dovoljnom broju, infektologa više od 1190, internista 1439 , anesteziologa i 915, a pulmologa 182 i te kadrove nastojimo preraspodijeliti kako bismo odgovorili na situaciju, kazao je. Matematika je vrlo jasna, ako imamo 2500 novih slučajeva na dan i ako predviđamo da ćemo ih hospitalizirati deset posto, mi te krevete imamo, no pitanje je kako su raspoređeni, rekao je Beroš dodavši da su zato centralizirali bolesnike kako Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove.

- Pripremamo se na znatno veće brojke, to je potrebno znati, i napravit ćemo sve da u okviru datih okolnosti, s kadrom kojim raspolažemo, odgovorimo na izazove. Činjenica je da se liječnici razbolijevaju tijekom obavljanja svojih radnih dužnosti, svakodnevno imamo novozaražene, one koji su u samoizolaciji. Međutim, isto tako imamo i one koji su se oporavili od te bolesti i oni nam predstavljaju tu snagu na kojoj ćemo poglavito temeljiti promišljanja o budućnosti. Mislim da su veliki izazovi pred nama, međutim, dat ćemo sve u okviru zdravstvenog sustava da se prilagodimo, da se brzo transformiramo, rekao je Beroš.

• Goran Ivanović (HDZ) pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako komentira navode da se novim Zakonom o elektroničkim medijima uvodi cenzura, na što je ona odgovorila kako takvo tumačenje odbacuje.

Odbacujem takvu interpretaciju da bi bilo tko u 2020. predlagao neku odredbu koja bi se mogla shvatiti kao cenzura, kazala je Obuljen Koržinek.

Istaknula da se novi zakon pripremao cijele prošle godine i da se njime predlaže jasna odgovornost elektroničkih publikacija, vlasnika, nakladnika odnosno urednika za ozbiljna kršenja zakona o elektroničkim medijima, a to su pitanje zaštite maloljetnika, onemogućavanje objavljivanja sadržaja koja potiču na nasilje, mržnju, terorizam, dječju pornografiju, rasizam i ksenofobiju.

Postoji ozbiljni problem širenja takozvanog govora mržnje, a s obzirom na to da je većina tih komentara anonimna, nije moguće utvrditi autora, kazala je ministrica i napomenula da se prijedlog zakona odnosi na elektroničke publikacije a ne na društvene mreže.

Plenković: Pobijedili smo virus u prvom poluvremenu

• Anka Mrak-Taritaš (GLAS) pitala je premijera kada će Vlada, a ne Stožer civilne zaštite izaći s jasnom idejom, scenarijima koji se mogu događati u sljedećim mjesecima i popisom mjera koje će u svakom od tih scenarija uvoditi.

- Kad ćemo konačno vidjeti nešto što barem sliči planu na koji bi se ljudi mogli osloniti i po kojem bi se mogli ravnati?, pitala je Mrak-Taritaš.

Plenković je rekao da je Stožer i zakonit i ustavan te podsjetio da smo od 23. svibnja do 16. lipnja imali ukupno samo 12 zaraženih.

- Što to znači? Da smo pobijedili virus u prvom poluvremenu. Bez podsmijeha, bez slavodobitnosti, nego činjenicama, rekao je Plenković.

Oporba je u vrijeme proljeća, dodao je, imala tri teze. Prva je bila dovođenje u pitanje ustavnosti i zakonitosti rada Vlade i Stožera u vezi epidemije, a Ustavni sud je na kraju rekao da su odluke i načini rada bili ustavni i zakoniti. Drugo je bila inicijativa hoće li biti zaštitne opreme, što je na kraju, rekao je, osigurala Vlada.

- Treća teza - kako pomoći gospodarstvu. Tko je zadržao radna mjesta - oporba ili je to učinila Vlada pravovremenim mjerama potpore privatnom sektoru? (...) Tko je osigurao plaće javnom sektoru, državnom sektoru, mirovine, funkcioniranje cijele države? (...) Pa nije se to dogodilo samo. Pa nije valjda to sve napravila neka nevidljiva ruka? Možda je napravila ova Vlada, rekao je Plenković.



Mrak-Taritaš rekla je da je točno takav odgovor i očekivala.

- Kad smo bili u lockdownu, da je Stožer propisao da svi moramo stajati na lijevoj nozi 20 minuta dnevno pri otvorenom prozoru, mi bismo to činili. Danas tome nije tako. Danas se ljudi oko nas brinu, ljudi su u strahu, neki od bolesti, neki od ekonomske neizvjesnosti, neki su u strahu od nepredvidivosti i dnevnih promjena koje imaju. Ovaj Stožer nema ni psihologa ni komunikacijskog stručnjaka. Jednako tako, svjedoci smo toga da daju izjave kako im padne na pamet, skaču jedan drugom u usta i samima sebi i najavljuju neke mjere koje možda mogu biti, a koje možda neće biti, rekla je Mrak-Taritaš, poručivši premijeru da je vrijeme da su prestanu skrivati iza skuta Stožera.

 Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) postavio je pitanje premijeru u vezi s ratnom odštetom od Srbije, a Plenković je odgovorio da je tema na stolu te da je kontinuirano stavljaju na dnevni red pri susretu dužnosnika dviju zemalja.

- I stavljat ćemo je dok se to pitanje ne riješi. To je dio širega dijaloga koji imamo sa Srbijom, rekao je Plenković.


Sačić je rekao da se moglo učiniti više te da nam stoje na raspolaganju mnogi instrumenti, a upozorio je i da ministarstva sugeriraju sudovima da odbace tužbe logoraša srpskih koncentracijskih logora i drugih žrtava.

 Ante Kujundžić (Most) ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici postavio je pitanje o reformi regionalne i lokalne uprave i samouprave - što se čeka, kada planirate zakon pustiti u javnu raspravu, donijeti ga Vladi pa na Sabor na donošenje, gdje je stvar zapela? Malenica je rekao da će do kraja tjedna zakon ići na javno savjetovanje te da će paket zakona do kraja godine biti izglasan u Saboru. Kujundžić je predložio da prestanu otezati te da uzmu prijedlog Mosta i dopune ga.

Glasovac Plenkoviću: Niste pripremili ništa 

 Sabina Glasovac (SDP) rekla je da je u Slovačkoj u jednom danu na koronavirus testirano 2,5 milijuna građana. Kako je moguće da s druge strane u Hrvatskoj tisuće uzoraka stoje neobrađene, je li stvar u neorganiziranosti, nesposobnosti ili izostanku strategije, pitala je premijera Andreja Plenkovića. On je odgovorio da je riječ o antigenskim testovima te da se od brojnih epidemiologa, liječnika i znanstvenika moglo čuti da kod tih testova pouzdano znamo da su oni koji su pozitivni stvarno pozitivni, dok oni koji su negativni, da bismo bili u potpunosti sigurni da su negativni, trebaju napraviti i PCR testove.

- Slovačka je ovo napravila kako bi dobila sliku stanja, rekao je Plenković.

Mi ćemo, dodao je, analizirati primjer Slovačke, kao što će to učiniti i druge zemlje, i bit ćemo zahvalni ako možemo u našim modelima dobiti korisne informacije koje će nam pomoći u predviđanjima dinamike epidemije.

- Naša strategija je racionalna, adekvatna i proporcionalna dinamici razvoja epidemije, rekao je Plenković.


Glasovac je rekla da je njezin dojam, i ne samo njezin, da uopće ne postoji strategija u borbi s koronavirusom te da bi voljela da nešto nauči od slovačkog premijera.

- Čini se da je vas koronakriza zatekla, da ne postoji ni organizacija, ni strategija. Ljudi šetaju ulicama, niti ne znaju da su zaraženi, rekla je Glasovac.

- Vi niste pripremili, premijeru, ništa, kapaciteti su vam nedostatni, a sustav vam je pred slomom. I sad na kraju još čujemo neki dan da će se uskoro Covid dijagnosticirati bez testiranja. Bez testiranja. E pa stvarno, svaka vam čast, stvarno strateški, promišljeno i vrhunska organizacija, zaključila je.

Ministar Butković je, odgovarajući na pitanja Tomislava Klarića (HDZ) o Istarskom ipsilonu i tunelu Učka, rekao da će se ovog tjedna otvoriti prvih 12 km punog profila od Pazina do Cerovlja, a da će završetak do čvora Vranja, de facto do tunela Učka, biti gotov do sljedeće turističke sezone. Druga cijev tunela Učka trebala bi pak biti gotova do sezone 2024. godine

Ružica Vukovac (DP) pitala je zašto jedino hrvatski poljoprivrednici moraju čekati rebalans proračuna i zadnje zakonske rokove da bi dobili novac nužan za obavljanje radova, a sredstava dolaze iz proračuna EU-a te su, čvrsto vjeruje, uplaćeni Hrvatskoj na vrijeme. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković odgovorila je da isplate predujma za proizvodnju 2020. započinju 15. studenog, kao i prošle godine, te da se radi o nešto više od 1,5 milijardi kuna, 200 milijuna više nego lani. Vukovac je pak rekla da se svakim danom sve više poljoprivrednika javlja da nisu dobili cjelokupan iznos potpora.

Danijel Spajić (DP) pitao je ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića zašto ne želi primiti predstavnike Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, a Butković je odgovorio da nije točno da ih nije primio četiri mjeseca - prije desetak dana, dodao je, bili su u ministarstvu na temu zimske službe i prometovanja u zimskim mjesecima  po hrvatskim autocestama. (Naknadno je, uoči odgovora na pitanje drugog zastupnika, rekao da je zadnji sastanak bio 6. listopada.)

- Tako da ovaj tko vas je informirao i s kim ste pripremali to pitanje, možete mu slobodno reći iz ovog sastanka da vas je obmanuo, rekao je Butković.

Dodao je da su u vrijeme Covid-krize u konstantnom kontaktu oko koridora nesmetanog prijevoza, da su donijeli čitav niz odluka gdje su u konkretnim stvarima olakšali teretnim prijevoznicima... Rekao je i da razgovara sa slovenskom stranom da puste slavonske prijevoznike na male granične prijelaze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Spajić je pak rekao da direktno komunicira s predsjednikom UHCP-a i da su se čuli jučer.

- Netko ne priča istinu, rekao je Spajić, dodavši da će opet danas razgovarati s predsjednikom te udruge.

Mato Franković (HDZ) u Saboru je zatražio od ministra zdravstva da se ambulanta na Koločepu uvrsti u mrežu HZZO-a kako bi se stanovnicima omogućila adekvatna zdravstvena skrb. Ministar Vili Beroš mu je odgovorio da će se taj zahtjev analizirati i izrazio nadu da će se problem riješiti.

• Prvo pitanje postavila je Dragana Jeckov (SDSS) ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu o otkupu stanova bivših nositelja stanarskog prava - kada će se donijeti nova odluka o prodaji stanova u vlasništvu RH kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak otkupa?

Horvat je rekao da njegovo ministarstvo u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu, ali i potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem, trenutno priprema prijedlog nove odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH kako bi se ta prodaja ubrzala.

- Nadam se, odnosno gotovo sam pa i siguran da u ovom tripartitnom sastavku tijekom ovog tjedna imamo usuglašen tekst nove odluke, tako da ćemo istu, nadam se, već do kraja ovog tjedna poslati resornim ministrima na mišljenje, a u sljedećih 14 dana predmetna nova odluka bit će predmet točke dnevnog reda na sjednici Vlade, rekao je Horvat.

Karolina Vidović Krišto u ime Kluba Domovinskog pokreta zatražila je stanku, no predsjednik Gordan Jandroković ju je prekinuo rekavši da krši poslovnik.