Zbog korona-krize viškovi po dampinškim cijenama

Zbog krize izazvane koronavirusom pala je potrošnja diljem Europe. Pojavili su se viškovi koji se po dampinškim cijenama prelijevaju u trgovačke lance. Domaći proizvođači zbog toga su na koljenima. Kažu da im je isplativije svoju robu baciti nego prodati po otkupnoj cijeni koja ne pokriva ni troškove proizvodnje. Hrvatska poljoprivredna komora zato je najavila da će prozivati one trgovačke lance koji nude stranu robu, a ne domaću.

Kako se stvorio višak domaćeg krumpira?


Ovog proljeća cijene mnogih proizvoda često su se mijenjale, no ne i krumpira. Domaći proizvođači dogovorili su se da neće dizati otkupnu cijenu iznad 1,5 kn. Sada, kada je pobran ovosezonski krumpir, situacija je potpuno drugačija.

- Ove godine Hrvatska je konačno samodostatna, već imamo neke tržne viškove, procjenjujemo negdje oko 40 tisuća tona krumpira viška u RH. Zbog Covida, zbog turizma, nisu se prodale količine, a i bila je dobra proizvodna godina, prinosi su bili dobri, objasnio je za emisiju Potrošački kod Damir Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira (Hrvatska poljoprivredna komora).

Tržišne viškove imaju i druge zemlje. Nastoje ih se riješiti i po cijenama koje nisu dovoljne da pokriju troškove proizvodnje. Taj višak često završi na policama naših trgovina. Mesarić naglašava da se taj krumpir kod nas uvozi po 6 eurocenti. Spuštanjem cijene uništavaju domaću proizvodnju i onda se još kaže da domaći proizvođači nisu sposobni proizvoditi tako jeftinu hranu kao Europa, dodaje.

Stvoren je višak i kod proizvođača mesa, voća i povrća

Sličan problem imaju i domaći proizvođači mesa. Zvonko Širjan iz Hrvatske poljoprivredne komore, Odbor za tovno govedarstvo, naglašava da je tako i kod telećeg mesa.

Sezona je jabuka. Nude li trgovački lanci domaće ili, pak, strane jabuke? Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže:

- U ovom trenutku mi znamo da imamo dovoljno jabuke u Hrvatskoj, a mi po našim centrima nađemo austrijsku jabuku. To se ne može dogoditi u Austriji, da imamo stranu jabuku dok ima austrijskih na tržištu. Oni odmah jasno i glasno prozovu taj centar, kaže Jakopović.

I proizvođači povrća teško mogu naplatiti trud koji su uložili.  Vjekoslav Budanec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Odbor za povrtlarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, kaže:

- Vidimo da u trgovačkim lancima cijene povrća nisu niske, finalne cijene koje plaćaju kupci u dućanima su visoke, a otkupne cijene su niske. Proizvođači dobiju malo, kupci plate puno, pitanje je gdje se ta razlika akumulira.
Hrvatska je dio zajedničkog europskog tržišta.

Ne treba zaboraviti da smo dio zajedničkog europskog tržišta te da su u Hrvatskoj neki trgovački lanci u stranom vlasništvu. Zvjezdana Blažić, prehrambena stručnjakinja naglasila je da nema nikakvih mogućnosti da bilo koja zemlja ograničiti količinu uvoznu robu, ili da donese protekcionističke mjere. Takve mjere pokušala je uvesti Rumunjska, ali su ih brzo morali ukinuti jer EU institucije takve prakse ne dozvoljavaju. Ipak, postoje suptilni načini kako se može štititi domaća proizvodnja.

- Također postoji potreba jačih kontrola tržišnih standarda na policama, što je pod Državnim inspektoratom. Opsežnije kontrole na granicama, kontrole u uvozu iz trećih zemalja, to su mjere koje mogu ublažiti pritisak stranih roba, ali ih ne možemo zaustaviti, kaže Blažević.

- Povrće koje dolazi iz trećih zemalja definitivno bi trebalo biti pod većom kontrolom, jer oni primjenjuju neka zaštitna sredstva koja u Hrvatskoj nisu dozvoljena, mi imamo skuplju proizvodnju jer imamo veća ograničenja. Oni imaju daleko širi spektar, primjenjuju na tu robu ona je jeftinija i takva roba dolazi na naše tržište, kaže Vjekoslav Budanec.

Pala je potrošnja u turizmu, izostala je i ona u restoranima, a potrošnja u kućanstvima ne može taj pad nadoknaditi, ističu stručnjaci. Zvjezdana Blažević naglašava da je ista situacija i u većini Europskih zemalja, naročito u nekim mediteranskim zemljama. A kupci bi, pokazale su i ankete, rado kupovali domaće proizvode. No na kraju ipak presudi cijena pa i dalje jedemo hranu loše kvalitete.