U odvajanju otpada smo na 37%; cilj je 50%

Iz godine u godinu stvaramo sve više otpada, pa smo na odlagališta bacili 2% veće količine nego godinu dana prije. No dobra je vijest da sve više otpada odvojeno prikupljamo, ponajviše papira i kartona, glomaznog otpada i bio otpada.

Odvojeno skupljanje otpada nekima je zakomplicirao život. No ne i maloj Pavli koja sa samo godinu dana zna u koju kantu ide biootpad. U njezinoj obitelji otpad se razvrstava već tri godine.

- Brzo smo se navikli, čak za samo tjedan dana, sad nam čak bude teže kad odemo negdje drugdje, na primjer na more i tamo nemaš gdje odvajati, rekla je Irena Puškarić iz Zagreba.



Podaci pokazuju da je lani u Zagrebu odvojeno skupljeno samo 16% otpada. Daleko je to od zacrtanih ciljeva. U Glini, Kostajnici, Obrovcu, Korčuli, Opuzenu, Senju i Vrgorcu postotak izdvojenog otpada je 0. Donedavno je i Split bio na samom začelju, lani je izdvojeno prikupljeno skromnih 3,74% otpada.

- Vidljiv je pomak nabolje, vidljiv je uzlazni trend, daleko je to od onoga što se od nas traži, ali mogu napomenuti da je u završnoj fazi izgradnja reciklažnog dvorišta u Splitu, tijekom iduće godine ćemo imati još dva reciklažna dvorišta, rekao je direktor Čistoće Split Lukša Regjo.

A na sjeveru Hrvatske, u Međimurskoj županiji, grad Prelog već je dosegnuo cilj koji je zacrtao ispuniti do 2030. Lani su odvojeno prikupili 67% otpada. U sustav je uloženo 40 milijuna kuna. I dok su do prije nekoliko godina zarađivali na prodaji sirovina za reciklažu, otkako je Kina prestala otkupljivati, zbrinjavanje sirovina postalo im je trošak.

- U Hrvatskoj se za zbrinjavanje terapaka dosad plaćalo blizu 800 kuna, prije godinu dana je bio 0, ravno staklo izvoziomo u Austriju plaćamo 440 kuna po toni i vi praktički nemate otpad gdje ćete zaraditi, osim metala, rekao je Siniša Radiković, direktor PRE-KOM-a.

Računica pokazuje da nema koristi ni za okoliš ni za društvo ako se, primjerice papir prikupljen na Visu, vozi na reciklažu na drugi kraj države - u Belišće.

- Treba napraviti jako dobru ekonomiju, mi smo država koja nema za većinu sirovina nema prerađivačke kapacitete i to treba uzeti u obzir u osmišljavanju strategije gospodarenja otpadom, rekao je stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić.

Obveze smo preuzeli, zacrtane ciljeve teško dostižemo, a potrošači u Hrvatskoj još ne znaju koliko će na kraju takav sustav stajati.