Potrošački kod: Kako najbezbolnije štedjeti?

Dok mnogi ne mogu isplivati iz dugova, dio građana sve više štedi. U bankama čuvamo čak 11 milijardi kuna više u zadnjih deset mjeseci. Ukupna nam je štednja 220 milijardi kuna. U prosjeku je svaki građanin uštedio oko 52 tisuće kuna, ali štedi manjina dok većini prihodi padaju.

➡️ Štednja raste unatoč padu gospodarskih aktivnosti
➡️ Štedjeti za mirovinu - što prije to bolje

Bilo da je u kasici prasici, na računu u banci, u sefu ili čarapi - najvažnije je da nije potrošen uludo. Mnogi znaju da je štednja nužna, ali pitanje je može li se štedjeti s obzirom na okolnosti. Dijelu građana prihodi padaju, a neizvjesnost raste. Zato su oni koji su mogli - spremali novac za crne dane: u bankama je u prvih 10 mjeseci ove godine deponirano 11 milijardi kuna više nego lani. Ukupno se u bankama čuva čak 220 milijardi kuna.

- Kao prvo bila je prisilna štednja za vrijeme lockdowna pa su u tom razdoblju porasli depoziti građana. Osim toga, građani su pojačano oprezni zbog rasta rizika gubitka posla, pa su stavljali dio novca sa strane.  U početnoj fazi krize bila je očita nestabilnost na financijskim tržištima i dio se sredstava prebacio iz investicijskih fondova u depozite u bankama, objašnjava glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić





No nije se u svim hrvatskim regijama štedjelo jednako. Kada gledamo depozite, kaže Vanja Dominović iz Odjela za financijske institucije Hrvatske gospodarske komore - najviše štede građani Istarske županije sa 78 500 kuna po stanovniku, dok je za građane Vukovarsko-srijemske županije građane taj iznos - 23400 kuna.

Zbog niskih kamata mnogi odustaju od oročene štednje. Također, iako su nam kune sve draže, i dalje više štedimo u eurima, i to u bankama. Motivirajući faktor je činjenica da postoji osiguranje depozita koje vaš iznos pokriva do 100.000 eura. Neovisno o broju računa ili valuti u kojoj štedite, kaže Nikola Kesler iz Privredne banke.

- Raste udio depozita na tekućim i žiro računima - više od polovine depozita je na tim računima, a raste i udio kunske štednje. Ona iznosi 37% ukupnih depozita, znači još uvijek je nešto niža od eurskih depozita, iako njen udjel raste, kaže Vedran Šošić. Štedi se za mirovinu, za nasljednike, za veliku kupnju.

Stručnjaci savjetuju - sa strane stavljajte 10% dohotka

- Otprilike bi oko 10 posto dohotka trebali izdvajati za štednju. To se na prvu može činiti puno, međutim, ako izračunamo to je otprilike novac koji ćemo zaraditi za samo dva dana ili radeći jedan sat tijekom tih 20 dana - jedan sat zaista nije puno za dugoročnu financijsku stabilnost, savjetuje dr. sc. Dajana Barbić s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

No pravo je pitanje kako spriječiti odljev novca iz kućnog proračuna. Barbić savjetuje: "Pokušajte automatizirati štednju, znači ako imate nisku razinu samokontrole, pokušajte prevariti samog sebe tako da ugovorite trajni nalog. Ili izaberite neki drugi instrument koji će omogućiti da štedite kada tog niste svjesni. Recimo da se pri svakom podizanju gotovine ili prilikom korištenja debitne kartice u dućanu određeni broj kuna automatski prebacuje na štedni račun".

Tretirajte štednju kao važan trošak

Dok smo mladi, štedimo malo, a trošimo puno. U srednjiim godinama štedi se više, uglavnom za mirovinu. A u zrelim godinama trošimo kako bismo si osigurali dostojan životni standard. Štednju treba planirati, odnosno tretirati je kao neki važan izdatak. Štedi se i u Europi. Stopa štednje u drugom tromjesečju dosegnula je rekord  otkad se mjeri, od 1999. - 24,6 posto u području eura. Ali zato su investicije kućanstava pale na najniže razine.