Cilj je uvesti euro 1. siječnja 2023.

Unatoč pandemiji, Vladin je plan da Hrvatska uvede euro prvog siječnja 2023., potvrđeno je nakon još jedne sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Do tada, fokus će biti na ispunjavanju svih kriterija, a pri samoj konverziji vodit će se računa da za građane ne bude nikakvih dodatnih troškova.



Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon 7. sjednice Nacionalnog vijeća za usvajanje eura da je raspravljen Nacionalni plan zamjene kune eurom. Istaknuo je kako je cilj da Hrvatska 1. siječnja 2023. uvede euro kao valutu. 

- Vijeće je prihvatilo tekst Nacionalnog plana, a dokument će danas biti upućen u javno savjetovanje. Nakon što čujemo povratne informacije od svih zainteresiranih, Vlada namjerava do kraja godine ovaj plan prihvatiti kako bi se mogli poduzimati koraci u skladu sa strategijom o uvođenju eura, kazao je Plenković i dodao da je cilj da Hrvatska 1. siječnja 2023. uvede euro kao valutu.





Da bi se to sve moglo organizirati, kaže, potrebno je provesti Nacionalni plan. On će imati šest koordinacijskih odbora - za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštite potrošača, za komunikacije.

Na pitanje koji su mogući izazovi na tom putu, premijer Plenković kazao je kako se namjerava zadržati deficit niži od 3%.

- Ono što je najbitnije, prema našem uvjerenju, je da se zadržimo na deficitu od 3%, odnosno manjem od 3%, rekao je Plenković.

Marić o uvođenju eura

- Na javno savjetovanje pušten je dokument, vrlo važan dokument koji na pitak način približava korake koji su ispred nas u procesu približavanja europskoj monetarnoj uniji, odnosno uvođenju eura, rekao je ministar Zdravko Marić o Nacionalnom planu za uvođenje eura.

- Na tragu onoga što smo učinili proteklih mjeseci i godina, a to je da smo od sredine ove godine u deviznom tečajnom mehanizmu 2, krećemo s javnim savjetovanjem koje će biti gotovo za 30-ak dana, rekao je Marić.

- Dokument bi pobliže trebao definirati kako sa strane javnog tako i privatnog sektora, zakonodavne i provedbene prilagodbe u smislu naše pripreme i implementacije svega što je važno na nacionalnom planu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, dodao je.

- Za građane je jako važno da je jedno od osnovnih načela procesa uvođenja eura je načelo zaštite potrošača, bilo o konverziji depozita, kredita, zamjeni gotovog novca, naglasio je ministar Marić.

Vujčić o uvođenju eura

O planu uvođenja eura umjesto kune govorio je i guverner HNB-a Boris Vujčić.

- Nacionalni plan koji ide u e-savjetovanje definira sve prilagodbe pravnog sustava, logističke stvari koje je potrebno napraviti kao i ostale pripreme u javnom sektoru i gospodarstvu kako bi mogli uspješno uvesti euro. Naš cilj je da budemo spremni za dvije godine. Moramo početi od početka godine s implementacijama nacionalnog pana za zamjenu kune eurom odnosno s radom šest koordinacijskih odbora koje smo predvidjeli da će postojati da pripreme nacionalnu konverziju, rekao je Vujčić.

S obzirom na gospodarske izazove tijekom pandemije, za Hrvatsku bi, kaže premijer, bilo dobro da je već sad u eurozoni.

- Valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize, mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali, imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa, rekao je Plenković.

Straha od rasta cijena ne treba biti, ističu članovi vijeća, jer iskustva drugih pokazuju da su cijene u prosjeku rasle tek 0,23 posto. Da bi se spriječio lov u mutnom, pola godine prije i poslije uvođenja eura imat ćemo istaknute cijene i u eurima i u kunama.