Kolarić: Stajalište struke je već neko vrijeme da bi mjere trebalo postrožiti

Branko Kolarić, epidemiolog, gostovao je u emisiji HTV-a "Studio 4" i kazao kako za uvođenje novih mjera mandat ima Stožer i to je, među ostalim, i političko pitanje.

Branko Kolarić rekao je kako za uvođenje novih mjera mandat ima Stožer i to je, među ostalim, i političko pitanje.

- Stručni je stav već neko vrijeme da bi mjere trebalo postrožiti. Izražavamo zabrinutost zbog porasta broja hospitaliziranih i pacijenata na respiratoru te ugroženosti zdravstvenog sustava. Od 40 do 50 umrlih dnevno velik je broj umrlih osoba, rekao je Kolarić.

"Smisao policijskog sata je da se kontroliraju ilegalna partyjanja"

Kolarić je je rekao kako za svaku mjeru treba 3-4 tjedna da bude na snazi da bi dala efekt. 

- Trenutno desetak zemalja u EU ima lockdown na nacionalnoj razini, još niz zemalja na regionalnim razinama. Neke zemlje su uvele i policijski sat što ne popularno zvuči. Smisao policijskog sata je da se kontroliraju ilegalna partyjanja, što se događa. Sve se svodi na smanjenje i ograničenje okupljanja ljudi i bliskih kontakata.

Branko Kolarić je istaknuo kako postoji cijeli niz novih mjera o kojima se razmišlja.

- Od toga trebaju li fakulteti, škole, srednje škole prijeći na online. Treba li uvesti neka ograničenje kad su u pitanju ugostiteljski obrti. Zabave u prostorima i klupskim prostorima bi svakako trebalo zabraniti, rekao je Kolarić.

Škole i koronavirus

Branko Kolarić je naglasio kako se školski sustav pokušava očuvati što je više moguće jer za zdravlje i mentalno zdravlje djece je važno da budu u školi.

- Trenutno imamo veću brojku zaraženih i online nastava je jedan od modela o kojem treba razmišljati, barem privremeno. Djeca nemaju teških kliničkih slika, ali mogu biti zaraženi i prenositi zarazu, istaknuo je.

Kolarić je rekao kako su djeca puno češće asimptomatska. Ž

- I kod ovog virusa se djeca zaražavaju. Imamo cijeli niz razreda koji su u samoizolaciji, nije skroz beznačajno. 

Kolarić je istaknuo kako će mlađa populacija u velikoj mjeri imati asimptomatsku infekciju, a većina će proći bez problema.

- Mladima je teško shvatiti kada se ide na osobnu odgovornost, kad se njima ništa ne dogodi, dodao je. 

Skraćivanje izolacije

-
Skeptičan sam oko skraćivanja izolacije, pogotovo u ovom trenutku. Ona sad traje  10 dana, osim u domovima za starije i nemoćne osobe gdje traje 20 dana. Prema zadnjim radovima, osoba koja je asimptomatska ili ima blage simptome, prestaje biti zarazna osmog ili devetog dana, rekao je Kolarić.

Kolarić je rekao kako su se građani u početku više pridržavali mjera izolacije, a kasnije je došlo do popuštanja, neki čak i da zataje.

- Već znaju što treba reći epidemiologu kako bi izbjegli karantenu. To se radi zato što ljudi ne shvaćaju ozbiljnost ove epidemije i što nam ona donosi. Neki smatraju da su mjere preoštre i pogotovo mlađi dio populacije kojima je teško shvatiti zašto bi oni trebali biti 10 dana u izolaciji. Ne shvaćaju da tako podržavamo širenje epidemije i kako imamo 40-50 ljudi koji umiru. Imamo  zdravstveni sustav koji je snažno opterećen i to može imati loše posljedice, rekao je.

Reinfekcija

Branko Kolarić je rekao kako postoje opisani primjeri gdje nakon 3 mjeseca može doći do reinfekcije te da će netko imati duži imunitet, a netko kraći.

- Cjepivo djeluje otprilike isto kao što djeluje infekcija. Reinfekcije su još uvijek vrlo rijetka pojava. Moguće da ćemo se morati cijepiti sezonski kao što se cijepimo i protiv gripe, rekao je Kolarić.

Branko Kolarić je istaknuo kako bi broj testiranja trebao biti veći kako bi otkrili sve zaražene.

- Sve što je iznad 5 posto udjela, znači da sustavom testiranja ne otkrivamo sve osobe koje su zaražene. Upravo zbog tog postotka, svaki drugi je zaražen. Imamo zaraženih i više nego što ih detektiramo. Nemamo nekog serološkog istraživanja kojim bi to dokazali. Moja procjena je da je to 5-10 posto naše populacije da se zarazilo od početka epidemije, rekao je Kolarić.

Kolektivni imunitet

-
Strategija kolektivnog imuniteta pokazala se da ne funkcionira. Kolektivni imunitet se postiže tako da dijelom ljudi prebole, a dobrim djelom da budu procijepljeni. Da bi 60-70 posto ljudi bilo zaraženo, to bi imalo velike posljedice po broju života i za zdravstveni sustav. To nije trajni imunitet, ne bi nas štitilo dugo, rekao je Kolarić.