Plenković pred zastupnicima: Cilj proračuna je potpora gospodarstvu
19.11.2020.
09:01
Autor: Dnevnik u podne/IMS/HRT/Hina
PODIJELI
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. planirani su u iznosu od 147,26 milijardi, a rashodi od 157,7 milijardi kuna.
U Saboru zastupnici iznose replike na izlaganje premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2022. i 2023. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. planirani su u iznosu od 147,26 milijardi, arashodi od 157,7 milijardi kuna. Za raspravu se javilo više od 80 zastupnika te bi ona mogla potrajati do dugo u noć.
Sjednicu možete pratiti ovdje:
"
Današnji proračun, prvi u našem drugom mandatu možemo nazvati proračunom koji hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnostima i nažalost zahvaljujući posljedicama pandemije COVID-a, kazao je premijer Plenković.
- Cilj proračuna je kaže, da unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske posljedice, financijske posljedice, da je Zagreb pogodio razoran potres da se sve ovo zajedno odrazilo i na javne financije da i dalje pružimo potporu građanima i gospodarstvu.
- Već smo do sada napravili važne iskorake i pokazali da je pomoć države nezamjenjiva kad je riječ o ovakvim šokovima. Iskoristili smo fiskalni prostor koji smo stvorili prethodnih godina. Naša reakcija bila je brza i učinkovita. 630 000 zaposlenih u privatnom sektoru dobilo je plaće. 107 000 poslodavaca je održalo svoje aktivnosti.
Morali smo, rekao je, provesti i dva rebalansa s fiskalnim učinkom od 23,5 milijardi. Djelomično ili potpuno oslobodili smo od plaćanja doprinosa različita društva, poduprli smo sektor zdravstva.
- Za zdravstvo, mirovine, nezaposlene, socijalnu skrb izdvojeno je više od 8,6 milijardi kuna. Pred vama je i peti krug poreznih rastrećenja, 10 milijardi kuna ukupno. To smo sve učinili kako bismo omogućili svima da premoste krizu za koju nismo krivi niti smo ju planirali.
- Kad je riječ o proračunu za ovu godinu, očekuje se pad BDPa-a od 8%, što je manje od onoga što smo planirali. Mi iduće godine očekujemo rast BDP-a od 5%, ističe. 2022. očekujemo 3,4 posto, 2023. 3,1 posto. Europska komisija prognozira za Hrvatsku u idućoj godini rast od 5,7%, što je u vrhu procjena u odnosu na države članice.
Zaduženje do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je jamstvena zaliha 300 milijuna kuna, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.
- Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna, rekao je Marić.
Dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.
Ministar Marić je u razgovoru s novinarima ocijenio da smo u trenutačnim okolnostima svi proračunski gubitnici te je procijenio da se na predkriznu razinu gospodarske aktivnosti nećemo vratiti prije kraja 2022. godine.
Jutro je počelo iznošenjem stajališta Klubova zastupnika u kojima su dominirale dvije teme. Prva je jučerašnja Kolona sjećanja u Vukovaru i Škabrnji, a druga je nepovoljna epidemiološka situacija u zemlji. Uoči same rasprave, prije nego su uopće premijer i ministar finacija Marić istupili pred zastupnike nekoliko Klubova zatražilo je stanku.
Država se za tekuće obveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 mlrd. kn
Prihodi od poreza iduće godine trebali bi dosegnuti 79,5 mlrd. kn, što je 10,4% više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 mlrd. kn ili 8,4% više. Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći koja bi trebala porasti za 29,4%, na gotovo 25 mlrd. kn. Ukupni rashodi pak iznosit će 157,7 mlrd. kn ili 1,3% više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 mlrd. kn.
Deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 mlrd. kn ili 2,9% BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 mlrd. kn ili 8%. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6%.
Najveće povećanje rashoda od 1,5 mlrd. kn je za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave kojima će zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak pasti prihodi. Predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući školstvo, za gotovo 493 mil. kn, kao i gotovo 435 mil. kn za sredstva udjela u pomoći EU-a.
Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 mil. kn, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 mil. kn, zatim 300 mil. kn za jamstvenu pričuvu te 291 mil. kn za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 mil. kn za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa.
U odnosu na ovu godinu planirano je i 134,2 mil. kn više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 mil. kn za ostale socijalne pomoći te 95,4 mil. kn za dodatni rodiljni dopust. Prema Vladinu planu, država se za tekuće obveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 mlrd. kn.