Državni proračun i pritisak posljedica koronakrize

Gotovo 158 milijardi kuna planirani su rashodi državnog proračuna za iduću godinu, planirani prihod je 12 posto manji, 147 milijardi. Vlada očekuje rast BDP-a od pet posto te smanjenje deficita s ovogodišnjih osam na prihvatljivih 2,9 posto.

Oporba prijedlog proračuna smatra popisom lijepih želja. Jesu li projekcije oporavka gospodarstva optimistične? Oslanjamo li se previše na novac iz budžeta Europske unije? 





Žarko Tušek, saborski zastupnik HDZ-a-rekao je kako je Vlada u vremenu zlatnih godina dobro gospodarila i stvorila višak i dobro plasirala ekonomiju.

- Imali smo rast izvoza, proizvodnje i ekonomije i rekordnu stopu zaposlenosti. U tim okvirima smo dočekali ovu godinu. Kriza je globalna i nitko je nije mogao projicirati. U startu krize smo odgovorno krenuli. U prvom rebalansu u svibnju našli smo sredstva kako bi održali likvidnost ekonomije i radna mjesta. Nakon toga smo imali dvije pozitivne ocjene kreditnog rejtinga, ušli u europski mehanizam II., rekao je Tušek. 

Tušek: Temeljem sigurnosti u ekonomske mjere priprema se proračun i za 2021. godinu

Tušek je rekao kako temeljem sigurnosti u ekonomske mjere priprema se proračun i za 2021. godinu, a makroekonomska slika nije idealna.

- Nitko ne može projicirati što će se dogoditi u godini ispred nas, ali temeljem činjenice da smo u ovoj godini osigurali 24 milijarde eura europskih sredstava kroz dva ključna stupa. Mislimo da ćemo pametnim korištenjem strukturiranih stupova moći izdržati proračun koji je ispred nas i moći ući stabilno u fiskalnu godinu, rekao je Tušek. 

Žarko Tušek je istaknuo kako je važno očuvati vitalnost gospodarstva i očuvanjem zaposlenosti, zdravstvenu stabilnost. A na prihodovnoj strani, očekuje se da će se kroz rast prihoda uprihoditi gotovo 9,4 milijarde kuna više, korištenjem višegodišnje europske omotnice, od 3,9 milijarde eura u razdoblju 2021.-2022.

Ahmetović: Vlada treba omogućiti lakše prevladavanje korona krize

Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a je rekla kako sva projiciranja zvuče divno i krasno, ali onda se postavlja pitanje zašto je Hrvatska na ljestvici konkurentnosti tek 62.

- Problem Vlade Andreja Plenkovića je što uz prilično dobro vođenje proračuna, zaboravila je na sve one ostale razvojne reforme koje su trebale pratiti te brojke. Ostvarili su suficit, a nisu razmišljali o tome da suficitom trebaju pokrivati i razvoj gospodarstva i provedbu reformi. Trebaju omogućiti lakše prevladavanje korona krize, rekla je Ahmetović.

Mirela Ahmetović je istaknula kako u proračunu za 2021. godinu ne vidi da je realno očekivati da će se ovoliki prihodi koji se projiciraju za 2021. godinu zasnovati isključivo na EU fondovima.

- Procedura povlačenja sredstava iz EU fondova, koja možda jesu osigurana, ali su pod prijetnjom Poljske i Mađarske, nisu povučena, dodala je. 

Ahmetović je istaknula kako je procedura povlačenja sredstava iz EU fondova izuzetno duga i komplicirana, a ova država nema kapacitet za takav uspjeh.

- Vlada je zaboravila na ključnu reformu gdje je pokazala da nije učinila ništa u korona krizi, a to je reforma zdravstva. Vlada je u proračunu za 2021. godinu planirala manja sredstva za zdravstvo, nego za proračun za prosinac 2019. godine. Vlada ovim proračunom nema namjeru sanirati dugove veledrogerijama, ljekarnama, niti povećati plaće liječnicima, naglasila je Ahmetović.

Žarko Tušek je odgovorio kako Vlada nije skup mađioničara i kako je u određenom trenutku mandata stvoren ekonomski višak, ali su se pojavili neki drugi ekonomski izazovi te nisu mogli sanirati dug u zdravstvu. 

- Svjesni smo duga u zdravstvu, on postoji. To nije dug jedne vlade nego dug kontinuiteta.Ove godine smo se "istegnuli" da platimo dio tog duga. Moramo biti svjesni da je to dug koji će se rješavati strukturnom reformom hrvatskog zdravstva, prije svega na rashodovnoj strani. To je reforma oko koje trebamo svi postići konsenzus, rekao je Tušek. 

Ahmetović je replicirala kako je Vlada Zorana Milanovića 2015. godine imala dug koji je tada i saniran, a bio je 1,8 milijardi kuna. Ova Vlada je vratila dug na 5 milijardi.

- Sanacija duga je ovisila o reformi zdravstva. Aktualna Vlada to nije učinila ni u prethodnom, a nema namjeru ni u ovom mandatu, rekla je Ahmetović. 

Hrebak: Ovo je prilika cijele generacije, HSLS će podržati proračun 

Dario Hrebak, saborski zastupnik HSLS-a je rekao kako nam se crno piše ako ćemo biti pesimisti odmah na početku, vezano za proračun.

- Od oporbe se uvijek čuje da je to plan lijepih želja. Trebamo napustiti bunkerske pozicije, lijeve i desne.

- HSLS će podržati ovaj proračun i ne slažem se s pesimistima koji govore da je europski novac daleko. Ovdje se govori o sljedećoj godini ili dvije dana, a ne o višegodišnjoj omotnici. Ovo je prilika cijele generacije. Ne SDP-a ili HDZ-a, nego nas koji živimo u ovoj zemlji da povučemo novac. Hrvatska je u stanju povući europski novac, rekao je Hrebak.

Hrebak je istaknuo kako je porezno rasterećenje vrlo bitno.

- Porez na dohodak se smanjuje. Ne smanjuje se na štetu lokalne samouprave. Treba pozdraviti porezno smanjivanje radi povećanja gospodarske aktivnosti koja se neće osjetiti preko noći, dodao je.

Mrak - Taritaš: Ovo je jedan konzervativan proračun

Anka Mrak - Taritaš, saborska zastupnica GLAS-a je rekla kako bi se pozicionirala kao realist glede proračuna. 

- 2021. godina će biti jedna vrlo izazovna godina. Vladajući će govoriti ružičastim naočalama o proračunu. Oporba će kazivati na probleme koji su u proračunu. Kada raspravljamo o proračunu, raspravljamo i o radu pojedinih ministarstava, što ona rade i planiraju.

- Ovo je jedan konzervativan proračun. Ovo je proračun koji nema iskorak. Svi nas upozoravaju da je naše gospodarstvo vezano uz utjecaj države. Država iz krize izlazi vrlo sporo. Država hoće biti nekima majka, a nekima maćeha, istaknula je Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš je rekla kako su se u proračunu za budućnost trebali nalaziti određeni elementi - pojačano ulaganje u obrazovanje te da Hrvatska ima najveću priliku od osamostaljenja, a to je zeleni europski plan. 

- U ovom proračunu to se ne vidi. Voljela bih da je ovaj proračun ambiciozniji i da se u iskoraku vidi ideja, a ne da budemo cijelo vrijeme na dnu po svim kriterijima, istaknula je.

Troskot: MOST neće dignuti ruku za ovaj proračun

Zvonimir Troskot, saborski zastupnik MOST-a je rekao kako MOST neće dignuti ruku za ovaj proračun.

- Slušajući gospodina Tušeka, stekao sam dojam da je to ekonomska Oda radosti.  Ovo je bila zajednička prilika da se uđe u ukidanje nameta koji bi dao poduzećima dodatne resurse i likvidnost, koja bi ta poduzeća koristila za zapošljavanje ili za investicije unutar poduzeća. Tu smo propustili priliku dati poduzećima da sami odluče o tim novcima, rekao je Troskot.

Troskot je rekao kako je MOST predlagao za poboljšanje proračuna par točaka - dati vjetra u leđa poduzetnicima, gospodarski pojas s Italijom i naplaćivanje ratne odštete od Srbije i velikosrpske agresije.

Žarko Tušek je rekao kako je proračun realan, a rast od 5 posto sljedeće godine je manji nego je projicirala Europska komisija.

- Uvjereni smo da taj rast sljedeće godine možemo ostvariti. Poluge tog rasta su zdrava i odgovorna fiskalna politika s jedne i s druge strane pametno i strukturno korištenje fondova Europske unije. To nisu imaginarna sredstva. Hrvatska je od 2013. do 2020. godine povukla 25 milijardi kuna više nego što je uplatila u taj proračun, rekao je Tušek.

Anka Mrak - Taritaš je rekla kako su sredstva iz Fonda solidarnosti isključivo namijenjena za obnovu javnih zgrada kad se govori o proračunu i obnovi Grada Zagreba.

- To se moglo početi, zbog toga nismo morali imati Zakon. 260 milijuna kuna je namijenjeno u proračunu za obnovu stambenih zgrada, a isto je u proračunu namijenjeno za subvencije stambenih kredita. Tim tempom obnova Grada Zagreba bit će za sto godina. Građevinski sektor radi i nije bio u lockdownu, rekla je Mrak-Taritaš.

Mirela Ahmetović je rekla kako je Vlada donijela poreznu reformu kojom se omogućuje rast dohotka onima koji su najbogatiji.

- Oni taj rast neće uložiti u potrošnju na kojoj nam se zasniva BDP, nego će uštedjeti, dodala je. 
Troskot je rekao kako ne shvaća da ljudi ne razumiju kako je financijska omotnica dug koji će se morati vraćati i da Hrvatska vrlo vjerojatno ulazi u fiskalnu uniju  jer Europa neće financirati projekte samo iz dugova, nego će se u jednom trenutku dogoditi ekoporez.