Usvojen proračun za 2021. godinu

Hrvatski sabor je većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2022.  i 2023. godinu. Nezadovoljna što je prihvaćen tek manji dio njenih amandmana, oporba je bojkotirala glasovanje o njima, vrativši se na glasovanje o samom proračunu. 


➡️Ministar Marić o državnom proračunu
➡️Oporba napustila glasanje o proračunskim amandmanima
➡️U Saboru završeno maratonsko izjašnjavanje o amandmanima
➡️Sabor: Odbijena većina amandmana na financijske planove izvanproračunskih korisnika

Najvažniji financijski dokument države dobio je potrebnih 76 glasova. Za njega su glasovali svi zastupnici saborske većine, protiv se izjasnilo 49 zastupnika.  Sabor je dao i suglasnost na financijske planove izvanproračunskih korisnika.  Prihvaćenim proračunom prihodi su predviđeni na razini 147,3 milijarde kuna, a rashodi na 157,9 milijardi kuna. Pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od pet posto, u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

Nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna (osam posto BDP-a), proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće bi  godine  trebao iznositi 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a.

Daljnje smanjenje proračunskog deficita opće države planira se i u iduće  dvije godine na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Premijer Andrej Plenković ranije je istaknuo da se proračun za 2021. može nazvati proračunom koji Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u vrijeme koronakrize.

- Naš cilj u ovom specifičnom proračunu je zaštititi najosjetljivije skupine te potaknuti naše gospodarstvenike. Želimo osigurati gospodarski oporavak, zaštititi radna mjesta, ojačati zdravstveni sustav i otpornost Hrvatske na gospodarske krize, istaknuo je premijer.

Značajan će učinak, naglasio je, imati i povećanje povlačenja sredstava iz europskih fondova, a bitna dio proračuna su i sredstva za obnovu Zagreba nakon potresa (2,4 milijardi kuna), ali i kompenzacijske mjere za lokalne uprave i samouprave nakon nove porezne reforme.

Od 300-tinjak, prihvaćeno pet amandmana, bojkot oporbe

Od 331 podnijetog amandmana, Vlada je prihvatila pet dva Vesne Nađ (SDP), po jedan Kluba IDS-a, nezavisne Marijane Petir te HDZ-ova Žarka Tušeka, a glasovanjem je to potvrdio i Sabor.

Tim se amandmanima osigurava dodatnih 450 tisuća kuna za prevenciju nasilja među mladima, pola milijuna kuna za skloništa i savjetovališta žrtava nasilja u obitelji, 10 milijuna kuna za rekonstrukciju zgrade policijske postaje Poreč. Tu je i milijun i pol kuna za pomoć progonjenim kršćanima, odnosno za stipendiranje mladih kojima se ne dozvoljava obrazovanje samo zato što su kršćani te dva milijuna kuna za projektnu dokumentaciju 1. faze modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zabok-Krapina-državna granica sa Slovenijom.

Na odbijanje gotovo svih oporbenih amandmana, te činjenicu da u dan i pol, koliko je trajalo izjašnjavanje o njima, u sabornici nije bilo zastupnika većine, saborska oporba u srijedu je odgovorila bojkotom glasovanja o amandmanima.
Dok je dan i pol trajala rasprava o našim amandmanima, gotovo nikog od vas nije bilo u sabornici, e sad kod glasovanja, neće biti nas, poručili su kolegama iz vladajuće većine čelnici klubova SDP-a, DP-a, Mosta, Hrvatskih suverenista i ZLB, pa otišli iz sabornice.

Vratili su se prije samog glasovanja o proračunu, a Anka Mrak-Taritaš (Glas) pritom je zatražila stanku radi još jednih konzultacija.

-Cijenimo da je proračun izuzetno važan politički dokument, ovakav kakav je napravljen i bez da je prihvaćen ijedan oporbeni amandman, proračun je konzervativan, ne radi iskorak i ne omogućuje budućnost Hrvatske, rekla je zastupnica, pa zamolila stanku za još jedne konzultacije.

- Moram priznati da Vas ne razumijem, sve zajedno, vrlo grubim riječima ste napustili sabornicu, sad se vraćate, tražite stanku, radi nekog velikog promišljanja, no kako bih pokazao širinu odobrit ću vam što tražite, uzvratio je zastupnici predsjednik Sabora Gordan Jandroković.  

Tatjana Munižaba, novinarka HTV-a podsjetila je na kronološki razvoj događaja u Saboru te rekla kako se oporba ujedinila i što se tiče lijevog ili desnog spektra zbog odbijanja amandmana i napustila je sjednicu Sabora.

- Razloge bojkota naveli su u stankama koje su zatražili netom prije. Nakon jutrošnjeg odlaska oporbe iz sabornice, provjeren je kvorum i utvrđeno je da je svih 76 zastupnika vladajuće većine na broju pa je oko 300 oporbenih amandmana glatko i brzo odbijeno. Oporba nije htjela dovesti se u situaciju da doprinese tome da se prvi put u povijesti Hrvatske donese proračun samo s glasovima vladajuće većine pa su se uoči glasovanja o proračunu vratili u sabornicu i državni proračun za sljedeću godinu usvojen je i s glasovima oporbe koji su bili protiv, rekla je Munižaba.

Tatjana Munižaba je rekla kako se očekuje da će takav omjer biti i kad dođe na red oporbeni zahtjev za opoziv ministra Ćorića o čemu slijedi rasprava u poslijepodnevnom djelu sjednice.

Sabor na rasporedu ima glasanje o ostalim raspravljenim točkama te raspravu o inicijativi za opoziv ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića koju je podnijela oporba koja smatra da je uvelike narušena njegova vjerodostojnost kao ministra.

Oporba je pokrenula inicijativu zbog tri razloga - odluke vezane uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene, imenovanja Nelle Slavice za ravnateljicu Nacionalnog paka Krka te moguće povrede načela nepristranosti prilikom sudjelovanja u reizboru Dragana Kovačevića na čelo Janafa.

Vlada je inicijativu za opoziv Ćorića odbila po sve tri osnove.

Sabor donio Zakon o strancima, Vlada više neće utvrđivati kvote za zapošljavanje

Hrvatski sabor izglasao je većinom glasova novi Zakon o  strancima po kojem se više neće utvrđivati godišnja kvota za zapošljavanje stranaca, te kojim se jasnije propisuju odredbe vezane za ulazak, boravak i rad stranaca u Hrvatskoj.

Pritom nije prihvaćen nijedan od ukupno 32 amandmana koje su podnijeli oporbeni zastupnici, dok je prihvaćen tek jedan i to onaj saborskog Odbora za zakonodavstvo koji je tehničke prirode.

Vlada prema novom zakonu više neće donositi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već će poslodavci biti u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada.

Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci će tada podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima trajat će najviše 30 dana.

Zakona propisuje i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.
Prema novom zakonu uvodi se i novi institut dugotrajne vize, takozvane vize D, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak zbog rada, spajanja obitelji, studiranja, istraživanja i srednjoškolskog obrazovanje.

Novina je i propisivanje te povoljnije reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Peti krug porezne reforme ide u drugo čitanje

Hrvatski sabor je u drugo čitanje poslao zakonske prijedloge iz petog kruga porezne reforme kojima se predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, te stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna.