Markotić za Dnevnik HTV-a: Smrtnost veća nego u prvom valu

- Dulje vrijeme kapacitet bolnice je popunjen. Dnevno primamo 15-20 bolesnika, a da bi toliko primili, moramo ih toliko otpustiti. Smrtnost u Klinici je u drugom valu oko 12%, dok je u prvom bila oko 10%. Lijekovi, zaštitna oprema, potrepštine imamo. Povremeno su problem reagensi za PCR testove, ali to je problem i u cijelom svijetu. No, uspjeli smo nabaviti i čini se sve da ne nestane, rekla je u Dnevniku HTV-a Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

➡️ Sve o koronavirusu 
➡️ Hoće li nacionalni "lockdown" biti neizbježan?
➡️ Capak u Dnevniku HTV-a: Nove mjere za ugostiteljske objekte, zatvaraju se kina
➡️ Predsjednik: Svi bi se trebali cijepiti, računam na građansku svijest

Ono što dodatno zabrinjava jest da je sve više oboljelih mladih ljudi od bolesti COVID-19 s težim simptomima, a da pri tomu nisu imali neka druga oboljenja. 

- U odnosu na prvi val, puno su teže kliničke slike. Moram se malo ograditi jer u Kliniku ipak dolaze najteži bolesnici. Većina imaju obostrane opsežne upale pluća. Većina njih se uspije oporaviti. Spušta se dob, populacija koja je rizična nešto se više čuva, dok srednja i mlađa populacija i dalje misli da će to lagano preboljeti. Većina ipak da, rekla je Markotić.

O broju testiranja

Na pitanje treba li bitnije povećati opseg testiranja bilo PCR metodom, bilo brzim antigenskim testovima kako bi dobili realniju sliku o broju zaraženih jer je mnogo zaraženih bez izraženih simptoma i predstavljaju opasnost, Markotić je rekla da se definitivno opseg testiranja povećava, pogotovo uvođenjem brzih antigenskih testova.

- Postoji trend kod odgovornog broja ljudi koji kad osjete simptome zajedno s cijelom obitelji odlaze u izolaciju, što je dobar stav. Iznimno je važno da se blaži oblici  mogu liječiti kod kuće. Želim istaknuti da ljudi moraju pratiti svoje stanje i ako imaju visoku temperaturu i osjećaju se loše ne trebaju čekati 7-8 dana, nego trebaju ranije doći na pregled da im se na vrijeme pomogne, rekla je Markotić.

O polemici treba li cijepljenje biti obavezno ili ne

- Ja sam uvijek za razumno ponašanje ljudi. A razumno je da se većina ljudi cijepi, prvo rizične skupine i profesionalno izložene skupine, a onda i većina ostalih. Moramo postići 70-80% procijepljenosti da bismo bili sigurni da ćemo štititi sebe i druge. Na taj način bismo mogli zaustaviti cijelu ovu situaciju i kod nas i u Europi i svijetu. To ovisi o osobnoj odgovornosti pojedinca, bilo da se tiče poštovanja epidemioloških mjera, bilo cijepljenja kad bude kao i odgovornog ponašanja prema drugima. Puno toga je na sustavu, ali puno toga je i na pojedincu, rekla je Markotić.

O novim strožim mjerama i njihovu utjecaju na pad broja zaraženih

- Dobro je jučer istaknuto u emisiji HRT-a Otvoreno da su mjere i sada vrlo dobre, no treba ih poštovati. Različite su mjere u različitim državama. Negdje su strože i situacija nije bitno bolja. Negdje su blaže i imaju dobru situaciju. Najlakše je napisati mjere. Treba ih moći provesti na pravi način, prilagoditi situaciji koja je, stanovništvu, navikama. Moramo konačno shvatiti da je situacija ozbiljna, a jest ozbiljna i u Europi i u svijetu, broj oboljelih je visok, broj mrtvih nikad viši, rekla je.

Markotić je na kraju komentirala i pojedince oboljele od bolesti COVID-19 koji svjesno idu među ljude.

- To je krajnje neodgovorno. To znači da svjesno ugrožavaju tuđe zdravlje. Nemam riječi za to kojom bih to opisala. To je nešto što je nedopustivo, završila je Markotić.