Matić: Njemačka polarizirana, neki joj vjeruju, neki misle da vlada pretjeruje

Njemačka je u studenom odlučila djelomično zatvoriti gospodarstvo kako bi smanjila broj zaraženih koronavirusom. No to nije donijelo željene rezultate. Sada se uvode dodatne, pooštrene mjere koje će vrijediti do 10. siječnja. O stanju u najjačoj gospodarskoj zemlji Europske Unije u emisiji Agenda razgovarali su s urednikom Deutsche Wellea Srećkom Matićem.

Njemačka pokušava novim mjerama prekinuti drugi val epidemije. Podupiru li građani mjere?


- Mora se reći da većina građana još uvijek stoji iza Vladinih mjera. Većina građana smatra da vlada još uvijek radi dobar posao. Ipak, moram konstatirati da ta podrška s vremenom opada, kako pandemija napreduje. Kako prolazi sve više vremena, a nema rješenja za pandemiju, ljudi jednostavno imaju sve manje razumijevanja za restrikcije u njihovim životima. Mnogi naravno strahuju i za egzistenciju, poslove, nadaju se da će sve to s cjepivom uskoro biti promijenjeno. Otprilike 50 posto Nijemaca po aktualnoj anketi CDF-a kaže da neće biti povratka normalnom životu, čak i s cjepivom: otprilike trećina njemačkih građana čak zahtjeva još i strože mjere, a jedan dio, otprilike 20-ak posto, uopće nema razumijevanja za restrikcije. Kažu da je vlada jednostavno pretjerala, kaže Matić.

Dodaje kako mu se čini da činjenicu da vlada još uvijek uživa popriličnu podršku u svom kriznom menadžmentu, uključujući i kancelarku Angelu Merkel, mogu zahvaliti načinu na koji vlada od početka komunicira s građanima.

- Vlada je jednostavno pokušala poručiti ljudima ono što ih očekuje, rekla je istinu. Kancelarka ih je šokirala onom najavom da će od 60 do 70 posto Nijemaca kad-tad biti inficirano virusom, ali da će politika učiniti sve što je u njezinoj moći da spriječi bilo kakve ozbiljnije posljedice za veći broj građana. I za zdravlje i za egzistenciju, za njemačku ekonomiju. Sklopila je svojevrsni pakt s građanima, poručila im je: mi ćemo obaviti naš dio posla, zadužit ćemo se, usvojit ćemo velike pakete pomoći, ekonomske programe i pomoći našim građanima, a vi dragi građani učinite vaš dio posla: spriječite, reducirajte broj kontakata, kaže Matić.

Ipak, dodaje, u zadnje vrijeme politika je napravila neke greške. Usvojili su neke mjere koje su bile bez učinka i koje su sudovi oborili.

- To je sve dovelo do određene kakofonije, ova riječ sve je popularnija u posljednje vrijeme. Tako da je i podrška nešto opala u posljednje vrijeme. Malo se i polarizirala situacija u Njemačkoj. Ipak, u ovom trenutku konstatacija je da većina građana još uvijek podržava mjere.

Jedan dio Nijemaca u potpunosti negira postojanje COVID-a19 i odbacuje mjere, a dio njih dodatno se radikalizira. Što radi vlada da to spriječi?

- Dio građana protestira, ne podržava vladine mjere, smatra da korona nije neka velika opasnost i da vlada pokušava pandemiju instrumentalizirati za ostvarenje nekakvih svojih ciljeva. Mislim da se tu ne radi samo o tome da ljudi ne žele priznati da je ovo potencijalno velika zdravstvena opasnost, nego se radi o jednoj difuznoj, heterogenoj skupini ljudi koja ima problema s politikom i ne vjeruju političarima posljednjih godina, kaže Matić.

Polarizaciji u Njemačkoj doprinijela je možda, kaže on, i velika migrantska kriza, odnosno veliki priljev izbjeglica u Njemačkoj. 

- Korona možda nije glavni razlog za ono što sada vidimo na tim prosvjedima, već jednostavno nezadovoljstvo koje se generalno skupljalo u njemačkom društvu proteklih godina. Jednostavno je ljudima trebao ventil preko kojega će iskazati sve to nezadovoljstvo. Na tim prosvjedima se okuplja doista heterogena skupina ljudi. Od ljudi koji imaju stvarno dobar razlog izaći na ulicu i protestirati protiv mjera jer misle da će to utjecati na njihove živote, i to negativno, da će ugroziti njihovu egzistenciju, pa sve do ljudi koji su pripadnici ekstremno desnih, neonazi pokreta koji, kako je rekao i njemački Ustavni sud, rade protuustavne aktivnosti kako bi srušili njemački ustavni poredak, kaže.

Ipak, nastavlja, čini mu se da je pomalo i u inozemstvu protest bio "prenapuhan".

- Sama činjenica da se održava protest protiv nečega je zapravo dobar znak za demokraciju jer to znači da je demokracija živa, da se građani ne boje izaći na ulicu, da se vlada ne boji donijeti nepopularne mjere, barem u jednom dijelu populacije, kaže.

Te mjere vlada, nastavlja, pokušava popularizirati kroz svoju komunikaciju i mjere koje usvaja.

- Sama činjenica da je u Berlinu na velikom protestu bilo ovo ljeto oko 40 tisuća građana, to na prvi pogled može zvučati u inozemstvu jako puno, ali Njemačka je zemlja s 80 milijuna stanovnika. Otprilike na svaku osobu koja je tada bila Berlinu ili izašla pred Bundestag, možda otprilike dvije tisuće ljudi nije protestiralo. Znači, to su ti razmjeri. Mi volimo uvijek u medijima potencirati vijesti koje su efektne, i slike koje su efektne, ali treba staviti stvari u kontekst, kaže.

Protesta, zaključuje, ima - sve više i više, u sve više njemačkih gradova, i politika je itekako svjesna te opasnosti i boji se i radikalizacije, kao i eventualnih posljedica za njemačku demokraciju, zaključuje.

Što se događa na njemačkoj političkoj sceni? Neprestano čitamo o rastu radikalizacije u policiji, u vojsci, parlamentu....

- Čini mi se da ta radikalizacija u njemačkom društvu postoji oduvijek. Činjenica je da su 10-15 posto njemačkih građana, barem prema nekim ozbiljnim istraživanjima, to jednostavno ljudi koji naginju nešto ekstremnijim pogledima na život i svijet. I kada dođe prilika za to, podupiru i takve političke ideje. Što se tiče same političke scene, ona je prilično stabilna posljednjih godina, kaže.

Polarizacija je vidljiva i u Bundestagu. Na zasjedanju kada je kancelarka Merkel predstavljala svoje mjere prije nekoliko tjedana dogodio se incident atipičan za Bundestag: predstavnici oporbe iz redova alternative za Njemačku glasnim povicima prekinuli su kancelarku dok je obrazlagala svoje korona-mjere. Čak je u jednom trenutku morao uskočiti i predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble koji je održao predavanje o kućnom redu.

- A kućni red je naravno takav da kancelarka najprije priča, a onda svatko može kritizirati, i opravdano i neopravdano. To je po mom mišljenju naznaka onoga što nas u Njemačkoj, možda i Europi i svijetu, očekuje u idućim mjesecima, kako kriza bude napredovala, zaključio je.