Zastupnici pozdravili jačanje financijskog sustava

Saborski zastupnici pozdravili su u utorak paket zakonskih izmjena kojim se jača financijski sustav u Hrvatskoj, otpornost banaka na moguće šokove i sigurnost depozita građana.

Prijenos saborske sjednice.



Riječ je o četiri zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojima se dalje usklađuju s EU-ovim uredbama, izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji tih institucija i investicijskih društava te izmjenama zakona o osiguranju depozita.

Cilj je unapređenje financijskoga tržišta i sigurnost depozita građana, odnosno što je više moguće predvidjeti i urediti situaciju kada neka kreditna institucija propada, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj predstavljajući prijedloge.

Izričito se navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika već isključivo na teret kreditnih institucija, naglasio je Čuraj dodavši da je pokrivenost svakog depozita do iznosa od 100.000 eura.

Boris Lalovac (SDP) najavivši podršku zakonskim izmjenama istaknuo je da se ujednačavanjem propisa onemogućava prelijevanje poremećaja iz jedne zemlje u drugu kada se dogodi nekoj matici banci.

Pohvalio je i europske standarde kod osiguranja depozita građana te dodao da kada ne bismo bili članica EU-a ne bismo izdržali sadašnju krizu već pregovarali s MMF-om.

- Ovakvi zakoni donose dugoročnu dobrobit, ustvrdio je.

Grozdana Perić (HDZ) naglasila je da se usklađenjem s EU uredbama smanjuju rizici za deponente te da će se svaka buduća eventualna propast banke naplaćivati iz onoga što banke uplaćuju, a ne iz državnog proračuna.

Predložene zakonske izmjene podržava i Klub Domovinskog pokreta čiji zastupnik Davor Dretar, međutim, pita hoće li, u slučaju propasti kreditne institucije, biti isplaćene otpremnine direktorima banaka.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kazala je da se zakonima propustilo regulirati pitanje prodaje dugova građana agencijama za naplatu potraživanja te u tom smislu najavila amandmane.

- Građani su u poziciji da ne znaju koliko su i kome dužni, a kada i dug otplate, Fini se ne javlja da odblokiraju račun, upozorila je.

Agencije za naplatu potraživanja muče i Hrvoja Zekanovića (Klub hrvatskih suverenista) koji tvrdi da se zakoni ne bave problemima koji muče malog čovjeka.

- Agencijama je prodano dugova u visini 20 peljeških mostova, oko 40 milijardi eura, taj novac izvlači se iz Hrvatske i Vlada je to omogućila, ustvrdio je.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta) ustvrdio je da se zakoni mijenjaju isključivo zbog ulaska u eurozonu, a da Hrvatska nije ekonomski ni strukturno spremna za to, ali da zakoni imaju dobrih stavaka koje treba podržati.

Vladin prijedlog da se dopuni popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa i na njega doda Fond za obnovu Zagreba od potresa podijelio je u utorak saborsku većinu i opoziciju.

Popis pravnih osoba od državnog interesa podijelio zastupnike

Za Daliju Orešković (Centar) taj je popis relikt starog zakona od kojeg treba odustati jer mu je jedina svrha omogućiti dužnosnicima, prvom ešalonu, da se postave u upravna vijeća i nadzorne odbore tih pravnih osoba.

Želi se dužnosnicima omogućiti ulazak u Upravno vijeće Fonda

Konkretno, svrha mu je dužnosnicima omogućiti ulazak u Upravno vijeće Fonda i zato ću glasovati protiv, najavila je zastupnica pozivajući sve klubove da je u tome podrže.

Miro Bulj (Most) čudi se što su na popisu brojne agencije, kulturne institucije, ali ne i Viteško alkarsko društvo i Sinjska alka.

- Nelogično je da su na popisu visoka učilišta, ne i srednje i osnovne škole, na popisu je zagrebački HNK, ne i onaj u Rijeci i Splitu, dodaje Stijepo Bartulica (DP).

- Je li nužno da država i nitko drugi upravlja svim tim ustanovama i radi li to dobro, racionalnu, u interesu hrvatskih građana, pita Bartulica.

HDZ će podržati predloženu dopunu, suglasan je da su razlozi za nju životne situacije - neke su pravne osobe ukinute, neke su promijenile nazive, neke više nisu u vlasništvu Hrvatske pa se brišu s popisa, osnovane su neke nove.

Zakon o zaštiti pučanstva na dnevnom redu u srijedu

Vlada je sa sjednice u ponedjeljak uputila u hitnu proceduru izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima se propisuju kazne za pravne i fizičke osobe koje se ne pridržavaju mjera zaštite od zaraze koronavirusom, osobito nošenja maski.

Saborski odbor za zakonodavstvo te matični Odbor za zdravstvo prvi će raspravljati o prijedlogu novoga zakona.

U srijedu će se o njemu raspravljati na plenarnoj sjednici. Oporba je kritična te su najavili da ga neće podržati.

Rasterećenje građana i poduzetnika

Saborska srijeda rezervirana je i za zakone iz petog kruga porezne reforme, dakle izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, uz koje sada ide i prijedlog izmjena zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Cilj toga zakonskog paketa je dodatno rasteretiti građane i poduzetnike, ukupno je težak gotovo dvije milijarde kuna, na snagu stupa 1. siječnja 2021.

Kako bi se izbjeglo smanjenje prihoda lokalnih jedinica, Vlada izmjenama Zakona o financiranju lokalnih jedinica predviđa povećanje udjela općina, gradova i županija u raspodjeli poreza na dohodak, dok bi se iz raspodjele ukinuo udio za fiskalno izravnanje,  za što bi se sredstva osigurala u državnom proračunu.

Osnivanje istražnog povjerenstva

Sabor će u četvrtak raspraviti prijedlog oporbe o osnivanju istražnog povjerenstva, koje je inicirano nakon curenja informacija u aferi Janaf, a trebalo bi utvrditi eventualna ometanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije.

Iza tog prijedloga stoje svi oporbeni klubovi, koji žele da se povjerenstvo pozabavi utjecajem političkih tijela na opstruiranje istraga, slabostima zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propustima u sigurnosnom i pravosudnom sustavu koji rezultiraju odavanjem klasificiranih podataka.

Žele i da povjerenstvo ispita postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz ustava neovlaštenim osobama itd .

Saborski HDZ, koji je od početka rezerviran prema tom prijedlogu, neće ga prihvatiti.

Istoga dana, Saboru će izvješće o radu DORH-a u prošloj godini podnijeti glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, koja je na tu dužnost imenovana u svibnju ove godine, a izvješće o stanju sudbene vlasti u 2019. predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.

Radni tjedan Sabor će zaključiti u petak glasovanjem o raspravljenim zakonima.