Neriješeni vlasnički odnosi problem u obnovi Zagreba nakon potresa

Procijenjeni trošak obnove u potresu oštećenih zgrada u Zagrebu i okolici iznosi 42 milijarde kuna. Tako bi u idućih desetak godina, koliko bi obnova mogla trajati, građevinske tvrtke samo od toga trebale ostvarivati prihod od 4 milijarde kuna godišnje.

Građevinari još čekaju da radovi budu u punom zamahu, projekti se užurbano pripremaju. Zabrinjava ih kratak rok za korištenje europskog novca, a problem bi mogla biti i visoka cijena radova i materijala.

- Mi nemamo pristupa u centru grada, to su male količine, ručni transporti, a i konstruktivna ojačanja su skupa, po 500 kuna su po kvadratu, kaže Zlatko Sirovec, Tehnika d.d., Udruženje graditeljstva HGK.

Velika bi kočnica mogla biti javna nabava i dugotrajni postupci žalbe.

- Treba spriječiti da poduzeća, odnosno firme koje nisu u stanju izvesti te radove imaju pravo žalbe do u beskonačnost i to je nešto što bi nas moglo zakočiti, ističe Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Iako bi Zakon o javnoj nabavi trebalo poboljšati, on već sadržava iznimku da privatni vlasnici mogu pokretati obnovu prema propisanim uvjetima Fonda.

- Ta pravila bit će slična kao u javnoj nabavi, ali tada žalba nije dopuštena, rekao je privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.

Posla će biti za sve, ali najveći dio trebale bi dobiti domaće tvrtke, smatraju u Komori.

- Moramo dati prioritet i hrvatskim građevinarima, i hrvatskim proizvođačima građevinskog materijala, i drvnoj industriji, poručuje predsjednik HGK Luka Burilović.

Zakonodavni okvir obnove je gotov, počeli su pristizati i zahtjevi za obnovu.

- U ovom trenutku raspolažemo s otprilike 12 milijardi kuna, fond je ustrojen i ima privremenog ravnatelja, rekao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Najveći problem, kaže ministar, neriješeni su imovinskopravni odnosi u oštećenim objektima, koje će rješavati stručni timovi u Fondu. Na proljeće bi obnova trebala biti u punom jeku.