Pandemija i klimatske promjene pojačale globalne zdravstvene prijetnje

Od malih otočnih država do urbaniziranih velesila, svaka država na Zemlji suočena je "sa sve više i sve intenzivnijim" zdravstvenim prijetnjama dok klimatske promjene čine vjerojatnijima buduće pandemije i urušavanja zdravstvenih sustava, pokazalo je veliko istraživanje.

➡️
Koronavirus - najnovije informacije

- Smrtonosna mješavina ekstremnih vrućina, zagađenja zraka i intenzivne poljoprivrede proizvode "najgore izglede za javno zdravlje koje je naša generacija vidjela", prema petom godišnjem izvješću o vezama zdravlja i klime znanstvenog časopisa Lancet.

- Ta analiza pokazuje da je u protekla dva desetljeća zabilježen porast od 54 posto u smrtima povezanima s vrućinama među starijom populacijom, a ekstremnim toplinski valovi odnijeli su samo u 2018. godini 300.000 života.

Dok klimatski fenomeni poput tropskih oluja ostaju problem s kojim su najčešće suočene zemlje u razvoju autori pišu da ekstremne vrućine već sada nanose razornu štetu zdravlju i u bogatijim zemljama.

Tijekom 2018. Francuska je sama imala 8000 umrlih od uzroka povezanih s vrućinama među stanovnicima starijim od 65 godina što je nanijelo ekonomski trošak koji odgovara 1,3 posto BDP-a u toj godini, navodi se u izvješću.

- Prijetnje ljudskom zdravlju umnožavaju se i pojačavaju zbog klimatskih promjena i ako ne promijenimo smjer naši su zdravstveni sustavi ugroženi  preopterećenošću u budućnosti, kaže Ian Hamilton, izvršni ravnatelj izvješća "Lancet Countdown report".

Zbog vrućine i suša ljudi su sve izloženiji požarima i u 128 zemalja od 2000-ih zabilježeno je povećanje broja onih koji su ozlijeđeni ili su umrli zbog požara te se morali iseliti zbog požara.

Prema izvješću očekivani porast razina mora koji je izazvan korištenjem fosilnih goriva, poljoprivredom i emisijama ugljika koji proizvodi promet, mogao bi dovesti do iseljavanja do 565 milijuna ljudi do 2100. i izložiti ih brojnim zdravstvenim problemima.

Uz više od devet milijuna smrti koje se svake godine mogu pripisati nekvalitetnoj prehrani, stručnjaci koji su izradili izvješće utvrdili su da je mortalitet povezan s prekomjernim konzumiranjem crvenog mesa povećan 70 posto u samo tri desetljeća.

Prekomjerno konzumiranje crvenog mesa u Francuskoj je bilo odgovorno za 13.000 smrti od 90.000 smrti koje se mogu povezati s nezdravom prehranom.

Autori upozoravaju da urbanizacija, intenzivna poljoprivreda, zračna putovanja i životni stil iza kojeg stoji potrošnja fosilnih goriva mogu povećati vjerojatnost pandemija poput sadašnje pandemije bolesti Covid-19.

Pozvali su na hitnu akciju kako bi se smanjile  emisije ugljika radi ublažavanja najgorih učinaka klimatskih promjena i smanjivanja njihova utjecaja u trenutku dok se prijetnje zdravlju uvišestručuju.

- Sad je trenutak da svi mi ozbiljnije uzmemo u obzir ekološke aspekte zdravlja, kaže glavni urednik Lanceta Richard Horton.

- Moramo se baviti hitnim klimatskim pitanjima, zaštititi bioraznolikost i ojačati prirodne sustave o kojima ovisi naša civilizacija.

Izvješće se objavljuje u trenutku dok se približava peta godišnjica Pariškog klimatskog sporazuma koji je okupio države u ideji da se ograniči porast globalnih temperatura na ispod dva celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje značajnim smanjivanjem emisija ugljika.

Sporazum predviđa i ambiciozniji cilj od ograničenja porasta globalnih temperatura do 1,5 stupnja Celzija.

Iako će pad prometa i zatvaranja zemalja zbog pandemije rezultirati smanjivanjem emisija stakleničkih plinova u ovoj godini, strahuje se da će oslanjanjem na potrošnju fosilnih goriva države olakšavati oporavak od pandemije.

Stručnjaci Lanceta pozivaju na usklađivanje politike prema klimatskim promjenama i oporavka od pandemije kako bi se postigle dugoročne koristi za ljudsko zdravlje i ekonomske koristi.

Poručuju da bi poboljšano zdravlje kao rezultat manjih razina zagađenja zraka, manje ekstremnih vremenskih pojava, kao i poboljšane prehrane, nadomjestilo troškove koje nosi borba protiv klimatskih promjena.

- Bilijuni koji se ulažu u svijetu u ekonomsku potporu i stimulacije pružaju stvarnu mogućnost za trostruki dobitak - poboljšanje javnog zdravlja, stvaranje održivog razvoja i zaštitu okoliša, kaže Maria Neira, direktorica Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.