Saboski tjedan započeo je raspravom o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2019. godinu.
Sabor o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH
O provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2019. godine govorio je ministar vanjskih i europskih poslova
Gordan Grlić Radman, a onda je uslijedilo 12 replika. Stabilna i funkcionalna BiH, te opstanak i prosperitet Hrvata u njoj, za Hrvatsku su neupitni, strateški nacionalni ciljevi, poručio je Radman podnoseći Hrvatskom saboru prvo izvješće o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH.
Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom prije 25 godina, naglasio je
Gordan Grlić Radman.
Hrvati se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju prava
Upozorio je, međutim, da se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju svojih prava, svojevrsnim institucionalnim nasiljem, koje se očituje u onemogućavanju njihova legitimnog političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice.
Stoga je institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova Deklaracija itekako potrebna kako bi Hrvati opstali u krajevima BiH u kojima stoljećima žive, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Hrvatska u 2019. učinila vrlo mnogo.
Ministar je izvijestio kako su u ostvarenje institucionalne pomoći Hrvatima u BiH, sudjelovali predsjednik i članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela, koji su u okviru svoje nadležnosti, dali znatnu političku, financijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, znanstvenim i vjerskim institucijama. Riješeno je i pitanje lakšega ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanja hrvatskog državljanstva, kazao je, te posebno važnim označio ojačanu suradnju u korištenju dostupnih europskih fondova.
Grlić Radman je Sabor izvijestio kako je premijer
Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je potporu reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO. Vrlo aktivno, istaknuo je, bilo je i njegovo Ministarstvo, U svim aspektima vanjsko-političkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH , što podrazumijeva i nužnu reformu njenog Izbornog zakona, rekao je.
Robna razmjena s BiH 2, 2 milijarde euraNaveo je kako je BiH lani bila država koja je primila najveći iznos hrvatske službene razvojne pomoći: isplaćeno je 85,6 milijuna kuna za ukupno 106 projekata. Pohvalio se i kako je robna razmjena s BiH iznosila 2,2 milijarde eura, bila je za 5,9 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 823,7 milijuna eura. Ta činjenica često ostaje neprimijećena u hrvatskoj javnosti, a tome nesumnjivo veliki obol daju Hrvati u BiH. Jasno se može zaključiti kako ostanak Hrvata u BiH te njihova dobra životna i ekonomska perspektiva daju snažan doprinos i gospodarstvu Hrvatske, naglasio je Grlić Radman.
Potom je govorila predsjednica odbora za Hrvate izvan RH
Zdravka Bušić (HDZ). Istaknula je kako je u prošloj godini napravljeno puno i ostvarena većina zahtjeva iz Deklaracije te ocijenila da je napravljen pomak na promicanju prava Hrvata u BiH. No, dodala je, ne možemo biti do kraja zadovoljni dok se ne ostvari puna jednakopravnost odnosno dok postoji i najmanja mogućnost nametanja Hrvatima člana Predsjedništva. Bušić je posebno istaknula potporu BiH na njezinom europskom i atlantskom putu.
Oporba: Položaj Hrvata u BiH - nikad lošiji
Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikada nije bio lošiji, ocijenili su oporbeni zastupnici u raspravi o izvješću te su upozorili na kršenje Daytonskog sporazuma.
Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) govoreći o Hrvatima u BiH kazao je kako se sve svelo na humanitarnu pomoć, edukacije i protokole, a da položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikad nije bio lošiji. Riječ je o opstanku Hrvata u BiH, o prvorazrednom političkom problemu, o nepoštivanju Daytonskog sporazuma, Hrvata je sve manje, u kulturnoj, identitetskoj i ekonomskoj su krizi, a naše aktivnosti su se svele na jedno izvješće u godini dana. Jedino što je bitno ovoj vlasti je da HDZ ima opet tri zastupnika iz BiH u Hrvatskom saboru, ustvrdio je Zekanović.
Miroslav Škoro (Klub Domovinskog pokreta) naglasio je da Hrvati u BiH očekuju ozbiljnu raspravu o svom položaju, a ne nabrajanje što su predsjednik Vlade i Ministarstvo vanjskih poslova radili u prošloj godini. Položaj Hrvata u BiH je vrlo loš, čak gori nego je bio za vrijeme Jugoslavije. Zadaća je Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, ali i da, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, onda kada se duh tog sporazuma u jednakopravnosti narušava, intervenira, kazao je Škoro. Kritizirao je i model pomoći Hrvatima u BiH kroz kupnje knjiga, stipendije ili izdvajanje novaca za zvonik ocijenivši takvu pomoć "promašenom i jalovom".
Nino Raspudić (Klub Mosta) izviješće o provedbi Deklaracije nazvao je "katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći" te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore. Hrvatska je trebala proglasiti
Željka Komšića personom non grata i treba jasno staviti do znanja da ne samo da neće podržati europski put BiH, već i da će blokirati dobivanje statusa zemlje-kandidata dok se ne promjeni izborni zakon, rekao je Raspudić.
Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) drži da je izvješće puno fraza i parola o jednakopravnosti hrvatskog naroda, a da nigdje se ne spominje kvaliteta života Hrvata u BiH. Sliči na hvaljenje lika i dijela boga Sunca Plenkovića, ocijenila je.
Arsen Bauk (Klub zastupnika SDP-a) najavio je da će SDP izvješće o provedbi Deklaracije primiti na znanje ocijenivši ga dobrom prilikom da se raspravlja o BiH.
Saborska srijeda rezervirana je za zakone vezane uz skore lokalne izbore kojima se predlaže smanjenje broja lokalnih dužnosnika i, kako uvjerava resorni ministar Ivan Malenica, osigurava ušteda od oko 100 milijuna kuna godišnje.
➡️
Malenica: Izmjenama i dopunama zakona uštedjet ćemo 100 milijuna kunaSlijedom tih zakona, u svibnju iduće godine birat će se 618 dužnosnika manje, a broj članova predstavničkih tijela smanjit će se za deset posto.
Ukinut će se dužnosti zamjenika načelnika i gradonačelnika u svim općinama i gradovima s manje od 35 tisuća stanovnika, dok bi oni koji ih imaju više od tog broja imali jednog zamjenika. Po dva zamjenika zadržale bi županije s više od 250 tisuća stanovnika, gradovi sjedišta županija te oni s više od 100 tisuća stanovnika.
Broj članova predstavničkih tijela, kojih se bira više od 8200, smanjio bi se za oko deset posto, pa bi tako u zagrebačkoj Gradskoj skupštini umjesto sadašnjih 51 sjedilo 47 zastupnika.
Istoga dana, Sabor će raspraviti i zaključak koji je predložio Most, a kojim bi Sabor zadužio Vladu da mu u roku od 30 dana dostavi šestomjesečno izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite, počevši od 18. ožujka.
U četvrtak će zastupnici raspraviti prijedlog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., a radni tjedan zaključiti u petak raspravom o članarinama u turističkim zajednicama.
Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa
➡️
Oporba: Kasni se s proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa➡️
"Proglašenje IGP-a neće nam donijeti milijarde kuna"Sabor, koji po Ustavu redovito zasjeda do 15. prosinca, vjerojatno će raditi i idući tjedan, no pojedinosti za taj tjedan još se službeno ne znaju. Za pretpostaviti je da će proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, s obzirom na najavu iz Kluba HDZ-a da će to učiniti do kraja jesenjeg zasjedanja.