Sabor odbio tri oporbene inicijative, sutra izvanredna sjednica

Sabor sutra počinje izvanrednu sjednicu kako bi se raspravio Vladin prijedlog o proglašenju Isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranu.

Hrvatski sabor odbio je tri oporbene inicijative - osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje eventualnih utjecaja vlasti na istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, interpelaciju o radu vlade tijekom koronakrize te Mostov zaključak o radu Stožera civilne zaštite.

Nakon popopodnevne rasprave Sabor će zaključiti redovito jesensko zasjedanje. No već sutra počet će izvanrednu sjednicu kako bi se raspravio Vladin prijedlog o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranu.

Osnivanje istražnog povjerenstva iniciralo je 40 oporbenih zastupnika nakon curenja informacija u "aferi Janaf", želeći da se istraži utjecaj političkih tijela na opstruiranje istraga, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propusti u sigurnosnom i pravosudnom sustavu. Željeli su da povjerenstvo ispita i postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, istraže koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava, gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz Ustava neovlaštenim osobama itd.

Uoči glasovanja o osnivanju istražnog povjerenstava oporba je još jednom istaknula važnost koju bi imalo osnivanje takvog povjerenstva ustvrdivši da vladajući ne žele istraživati korupciju.

- Bundestag može, a Hrvatski sabor ne može provesti postupak da se utvrdi je li postojao pritisak na tijela koja provode neovisne istrage i ima li curenja informacija. Ili je činjenica da je Dragan Kovačević, kada je dobio dojavu i bacio mobitel u Savu, samo slučaj, a ne i pravilo, nažalost vladajući to ne žele, pitao je Peđa Grbin (SDP).

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekla je da bi istražno povjerenstvo omogućilo ljudima iz sustava da govore o nepravilnostima, korupciji i nezakonitostima i da se tada ne bi morali skrivati iza anonimnosti.

- To je razlog zašto ga HDZ nije dopustio, ustvrdila je.

Mostov Miro Bulj naglasio je da su kumske veze premrežile hrvatsko pravosuđe. Branko Bačić (HDZ) ponovio je da povjerenstvo kako je predloženo suprotno Zakonu o istražnim povjerenstvima i da su mu ciljevi preopćeniti. Istaknuo je i da istražno povjerenstvo ne može istraživati pitanja za koja je pokrenut sudbeni postupak.

Sabor je odbio s 76 glasa i interpelaciju o radu vlade u vezi s pripremom zdravstvenog sustava na posebne okolnosti uzrokovane koronavirusom koju je predložilo 16 oporbenih zastupnika kako bi se preispitala odgovornost Vlade zbog krize u zdravstvenom i bolničkom sustavu do koje je došlo porastom broja oboljelih od COVID-19.

Oporba je u raspravi koja je trajala do dugo u noć tvrdila da Vlada i Stožer ne upravljaju dobro krizom i da su zakasnili s donošenjem mjera, što je HDZ odbacio ističući da je odgovor na pandemiju bio adekvatan.

- Hrvatska je najlošija u EU u borbi s koronavirusom, Stožer i Vlada se uopće ne snalaze u ovoj situaciji, ustvrdio je Hrvoje Zekanović (HRAST).

Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) poručila je kako bježanje od stvarnosti neće tu stvarnost učiniti boljom, a da je situacija katastrofalna.

- Vlada nema odgovor ni na jedno od ključnih pitanja i tražimo da se preuzme odgovornost, dodala je.

Da je došlo do raspada zdravstvenog sustava ocijenio je i Silvano Hrelja (HSU). Nije prošao ni zaključak Mosta kojim je tražio da se zaduži Vlada da jednom mjesečno izvještava Sabor o radu stožera civilne zaštite, donesenim mjerama i rezultatima.

Oporba je tijekom glasovanja vladajućima predbacivala i izmjenu Zakona o lokalnim izborima i samuoupravi.

- Cijelo vrijeme se najavljuje kao neka reforma, dogodit će se reforma i dok ta reforma dođe i prođe kroz Vladu, e-savjetovanje i Sabor, ne ostane ni R od reforme, rekao je Božo Petrov, predsjednik Kluba zastupnika Mosta.

U HDZ-u su pak na društvenim mrežama ukazali na oporbenu razjedinjenost prilikom glasovanja. Ističu da je oporba za dvije inicijative uspjela prikupiti 26 glasova manje nego što ih inače imaju u Saboru. Hrvatski sabor izmijenio je Zakon o osobnoj iskaznici

Hrvatski sabor izmijenio je Zakon o osobnoj iskaznici koja će uz novi izgled sadržavati biometrijske identifikatore nositelja, odnosno prikaz lica i dva otiska prstiju, a vrijedit će pet godina.

Iznimno, iskaznica izdana osobi s navršenih 70 ili više godina, vrijedit će 40 godina. Podignuta je dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se mogu izdavati s duljim rokom važenja, s navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti, a propisano je i obveza povlačenja iz uporabe iskaznica bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde.

Omogućit će se i da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta te se propisuje obveza ishođenja osobne iskaznice osobi koja je navršila 16 godina i kojoj je sud dopustio sklapanje braka i ima prebivalište u Hrvatskoj.

Stvaraju se i tehnički preduvjeti za korištenje elektroničkih funkcionalnosti iskaznice i na drugim uređajima (mobitelima i tabletima), a ne samo na računalima. Nove osobne iskaznice građanima će donijeti nove mogućnosti, praktično će u potpunosti moći zamijeniti putovnicu i koristiti se u svim državama, ne samo u državama EU, naglašavali su iz MUP-a. Za izmjene Zakona o osobnoj iskaznici, glasovala su 124 zastupnika.

Smanjenje parafiskalnih davanja

Od 1. siječnja iduće godine smanjuje se stopa za obračun i plaćanje članarina u turističkim zajednicama, propisano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koje je Sabor donio danas. Poreznoj upravi se omogućuje da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog znatnog pada poduzetničke aktivnosti, kao i da se uredi obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na OPG-u prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Sabor je izmijenio Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji kojima se propisuju postupci za prijavu boravka te izdavanje nove boravišne isprave za državljane Ujedinjene Kraljevine  i članove njihovih obitelji, kao i pravila o ograničenju prava na boravak/ulazak s obzirom na to da, temeljem sporazuma o 'brexitu' 31. prosinca istječe prijelazno razdoblje za kojeg se na UK primjenjivalo pravo EU.

U Hrvatskoj 1103 državljanina UK-a imaju prijavljen privremeni (747) odnosno stalni boravak (356). Sabor je izmijenio i zakone o šumama i o akvakulturi.

Zajam za dovršetak autoceste na koridoru Vc

Prihvatio je zakon o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta ''Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc''. Sredstva iz Zajma, vrijednog 55 milijuna eura, koristit će se za dovršetak izgradnje 17,5 kilometara duge dionice između mosta Halasica i Belog Manastira te pet kilometara duge dionice između Belog Manastira i mađarske granice. Rok za otplatu zajma je 15 godina, uključujući tri godine počeka na otplatu glavnice, te 12 godina otplate, uz varijabilnu kamatnu stopu i 6-mjesečni EURIBOR plus jedan posto marže.

Jednoglasna potpora Nacionalnom strateškom okviru protiv raka

Hrvatski sabor jednoglasno je prihvatio Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. , kojim se želi unaprijediti sveobuhvatno praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti. Taj dokument, koji je dobio potporu 127 zastupnika, sadržava objedinjene mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te optimizaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike.

Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. Broj oboljelih od raka u svijetu i Hrvatskoj u stalnom je porastu - Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će svjetski broj novooboljelih porasti s 18 milijuna u 2018. na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti sa 9,5 na 16,4 milijuna godišnje.

Nakon kardiovaskularnih bolesti, rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, odgovoran je za 27 posto smrtnih slučajeva u 2018. godini, vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za polovinu smrti kod žena i 35 posto kod muškaraca.

Sabor je većinom glasova prihvatio Izvješće o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za prošlu godinu koje mu ju podnijelo Ministarstvo vanjskih poslova.