Turska želi okrenuti "novu stranicu" u odnosima s EU-om

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio je želju da okrene "novu stranicu u odnosima s Europskom unijom, u telefonskom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.

To je bio prvi kontakt dviju strana na tako visokoj razini otkako su europski čelnici na samitu prošli tjedan odlučili da se pripreme ograničene sankcije protiv turskih državljana i poduzeća zbog istraživanja plina u vodama istočnog Sredozemnog mora na koja pravo polažu Grčka i Cipar. Razmatranje strožih mjera odgođeno je za ožujak.

- Dok Turska želi okrenuti novu stranicu s Europskom unijom, neki neprestano ulažu napore da bi isprovocirali krize, rekao je Erdogan u razgovoru s Michelom, po priopćenju iz njegova ureda.

Pozivajući da Turska i EU iziđu iz tog "začaranog kruga", Erdogan je izrazio želju za "nastavkom razgovora s Unijom, sagledavajući situaciju u cijelosti i na osnovi uzajamnih interesa".

Po njegovu mišljenju, pakt o migrantima koji su dvije strane potpisale 2016. mogao bi biti polazište za uspostavu "pozitivnijeg ozračja".

Europski čelnici dogovorili su na samitu prošli tjedan proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Sredozemlju, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Cipar. Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na popis koji je uspostavljen u studenom 2019. godine, na kojem se sada nalaze dvojica dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.

Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da najkasnije do ožujka sljedeće godine pripremi izvješće o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i poduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.

Europska unija je na samitu u listopadu ponudila Turskoj razvijanje obostrano korisne suradnje ako pokaže spremnost "za istinsko partnerstvo s Unijom i njezinim državama članicama i za rješavanje sporova kroz dijalog i sukladno međunarodnom pravu. Ta ponuda je i dalje na stolu", kaže se u izjavi koju su čelnici usvojili na samitu.

U izjavi se također kaže da je potrebno ostaviti "otvorenima kanale komunikacije" i ističe spremnost Unije za nastavak financiranja pomoći sirijskim izbjeglicama.

EU je u listopadu zaprijetio Turskoj opsežnijim ekonomskim sankcijama ako nastavi s provokacijama, što se više ne spominje, iako je Ankara "nastavila s jednostranim potezima i provokativnim aktivnostima te zaoštrila retoriku protiv EU-a, članica EU-a i europskih čelnika".

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je nakon samita da europski čelnici namjeravaju s NATO saveznicima i Washingtonom razgovarati o izvozu oružja Turskoj, pošto je Grčka zatražila uvođenje embarga na oružje Ankari. Najveći izvoznici oružja u Tursku od 2015. do 2019. su SAD, Italija i Španjolska.

Osim Europske unije, i Sjedinjene Države najavile su u ponedjeljak sankcije Turskoj zbog kupnje ruskog protuzračnog sustava S-400. Sankcije će biti uvedene turskoj vladinoj agenciji za kupovinu oružja SSB i  njegovom predsjedniku Ismailu Demiru, kao i drugim čelnicima te agencije.

- Nadamo se da će EU zauzeti konstruktivno i razumno stajalište prema Turskoj, rekao je Erdogan Michelu.

Erdogan je ponovio da je Turska spremna nastaviti bilateralne pregovore s Grčkom o pomorskim pitanjima, ali i optužio Atenu da "bježi od razgovora. Ponovno je također pozvao da se organizira regionalna konferencija o sporovima u istočnom Sredozemlju.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu poručio je u ponedjeljak da se Turska neće odreći svojih prava i interesa u istočnom Sredozemnom moru zbog europskih sankcija i kritika.

- Ne dolazi u obzir da se odreknemo naših prava i interesa u istočnom Sredozemlju jer ćemo dobiti sankcije ili će nas EU kritizirati, rekao je Cavusoglu, odgovarajući na pitanja u turskom parlamentu.