Božić i pandemija, rad na crno u petoj brzini

Što je bliže Božić, to je veća potražnja za božićnim drvcima. Većinu drvaca uvozimo, a ono proizvedeno kod nas najčešće se nudi bez računa. S nelojalnom konkurencijom problema imaju i cvjećari kojima je ovo doba godine pravo vrijeme da nešto i zarade. No crno tržište to im ne dopušta.

Koprivnička cvjećarica Helena Hrašćanec ovih dana uglavnom izrađuje adventske vjenčiće. Otkako su epidemiološke mjere gotovo ukinule svadbene svečanosti, smanjile sprovode, posla u cvjećarnici znatno je manje pa Helena, kao i ostali cvjećari, svakoga mjeseca razmišlja kako će podmiriti sve obveze  i isplatiti plaću sebi i svojoj zaposlenici. Zbog toga je, kao i ostale koprivničke cvjećare, ljuti neolojalna konkurencija i prodaja na crno. 

"Nikad više rada na crno"

- U redu je ako netko napravi sebi, svojim prijateljima, to ima smisla i u to nema pravo nitko ulaziti. Ali kad to netko javno oglašava - onda je to biznis i to bi se trebalo regulirati, smatra Helena. Uvijek se, kažu cvjećari, radilo na crno, ali nikad više nego ove godine.

- Naravno da je ova Covid situacija i nama dobrim dijelom umanjila prihode, a samim tim je kod mnogih upitan opstanak. Naročito cvjećara koji su u iznajmljenim prostorima, upozorava predsjednica Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore Irena Kovačić. Zbog toga cvjećari, koji zajedno s ostalim obrtnicima pune proračun, pozivaju državnu inspekciju da se uključi i pomogne im u sprječavanju nezakonite prodaje.

Kovačić kaže kako razumije da je najjedostavnije kontrolirati registrirane obrtnike koji su u evidenciji, ali treba se i dodatno pomučiti i naći ljude koji rade na crno. Obrtnici i njihove institucije daju se inspekciji na raspolaganje, dodaje. Da rad na crno nije samo problem cvjećara, potvrđuju i u Udruženju obrtnika Koprivnica. Predsjednik udruženja, galanterist Darko i u svojem se poslu susreće s nelojalnom konkurencijom. 

Brojni građani podržavaju rad na crno

- Znači on ima istu cijenu kao i prijavljeni obrtnik, a sva zarada ostaje njemu. Tu je problem kod nas ljudi, trebali bi imatu svijest da idemo u radionice i obrte koji su prijavljeni. Da se izda fiskalni račun i dobije garancija. Preko rada na crno nema ni garancije ni ničega, apelira predsjednik Udruženja obrtnika grada Koprivnice galanterist Darko Frankol.

U koprivničkom udruženju obrtnika zalažu se za kažnjavanje i onih koji kupuju ili koriste usluge onih koji rade nelegalno. Rad na crno je nelegalan i pred zakonom svi trebaju biti jednaki. Ako obrtnici moraju poslovati prema jasno određenim zakonima, onda se treba nešto poduzeti da se rad na crno smanji. 

Nijemac razmišlja drugačije

To je nelojalna konkurencija najgore vrste! Mi razumijemo da se netko opravdava siromaštvom, neimanjem prihoda,ali država je osigurala moduse na koji način se može osigurati neka djelatnost i to s minimalnim davanjima, postoji kućna radinost, sporedno zanimanje davanja su minimalna kod takvih djelatnosti tako da izgovora za to nema, dodaje Jasmina Markota, tajnica Udruženja obrtnika Koprivnica.

A baš izgovora hrvatski građani imaju u izobilju, i oni koji rade na crno i oni koji od njih kupuju. Kod nas građani uglavnom opravdavaju takav rad, čak i optužuju obrtnike da su njihove usluge i proizvodi preskupi i da se bogate na njihov račun. Nijemac, primjerice,  razmišlja drugačije. Ako plaćaju registriranim obrtnicima, pune državni proračun i svi zajedno na taj način osiguravaju gospodarsku stabilnost. Stoga obrtnici pomoć traže od državnog inspektorata.

Što su napravili u Državnom inspektoratu

Iz Inspektorata poručuju da učestalo provode kontrole. U zadnjih sedam mjeseci obavili su 189 nadzora neregistriranih djelatnosti trgovine putem digitalnih platformi: "U 110 inspekcijskih nadzora utvrđene su povrede propisa zbog čega je izdan 61 prekršajni nalog i podnijeto 49 optužnih prijedloga nadležnom sudu. Uz  poduzete prekršajne mjere, ukupno je doneseno 19 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine na malo putem interneta. U pogledu oduzimanja imovinske koristi prekršajnim nalozima, odnosno optužnim prijedlozima predloženo je sudovima oduzimanje imovinske koristi".

Procjenjuje se da siva ekonomija u Hrvatskoj čini čak 30% bruto društvenog proizvoda. Kod nas je ona najčešće društveno prihvatljiva, a potvrđuju to i građani koji u svojim objavama na društvenim mrežama opravdavaju rad na crno. Stoga bi se činilo opravdanim i kada bi se cvjećari, koji zbog nelojalne konkurencije moraju zatvoriti svoj obrt, posvetili nekom drugom poslu, primjerice podučavanju matematike ili pripremi slastica.