Nitko na svijetu ne uzgaja jagode kao Matija

Da administracija i inovacija teško idu skupa i nije neka novost, no nije tako samo kod nas. Potvrđuje to i primjer mladog uzgajivača jagoda iz okolice Pakraca koji je inovativnim načinom uzgoja odlučio unaprijediti proizvodnju, ali i povećati prihod. I kako to s pionirima biva, na putu koji krči sam ne može do potpora za izgradnju plastenika, jer strogi europski propisi ne predviđaju ulaganja u projekte tako male ekonomske veličine.

Avanturistički pothvat

Iako je berba gotovo zaboravljena, posla s jagodama ima i pred zimu. U plasteniku Matije Brinjaka u Velikom Banovcu nedaleko od Pakraca 700 je sadnica, a već očišćene, jagode će lakše dočekati proljeće.

Ovaj medicinski tehničar u poljoprivredu se sa suprugom prije tri godine upustio pomalo avanturistički. Iako je cijela obitelj s nevjericom gledala na taj pothvat, osigurali su im zemljište i pomogli u poslu. Jer ipak, zamisao nije bila posve loša.

- Nitko u obitelji nije se bavio poljoprivredom. Ja radim takav posao kakav radim, u Udruzi za promicanje inkluzije radim s ljudima intelektualnih teškoća. Kroz poljoprivredu našao sam sebe, tako da mi je to neka radna terapija kad dođem s posla, govori uzgajivač Matija Brinjak za Plodove zemlje.

- Roditelji su roditelji, kad djeca nešto hoće, ako je to pametno i ako se vidi da je to uspješno, onda smo mi tu da im pomognemo. U okolici se nitko ne bavi uzgojem jagoda i poanta je - radi ono čime se nitko ne bavi, jer ono što svatko radi puno je teže i prodati, pokušaj raditi ono što nitko ne radi i budi uporan - uspjet ćeš, kaže Darko Brinjak, Matijin otac.

S prodajom nema problema

A već prva godina pokazala je da je to moguće. Iako su u sadnju na otvorenom ušli u proljeće, već za šezdesetak dana imali su prvu berbu. S prodajom problema nije bilo, no s vremenom jest.

- Dvije godine smo imali mraz, tu smo imali dosta štete i nedostataka. Krenuli smo s tom plasteničkom proizvodnjom, mislili smo isto kao i vani, ali našli smo  sistem koja nam daje dosta veliki prinos na puno manjoj površini, kaže Matija. Tako je jagode zasadio na posve drukčiji način, pomalo eksperimentirajući s takozvanim horizontalno-visećim uzgojem. No, uspjeh nije izostao.

- To je jedna novina kod nas u Hrvatskoj, ali mislim da je i u svijetu zbog  toga što se jedino na takav način radi u hidroponiji. Mi smo stavili  kanale zemlju i sad radimo to u zemlju, na isti način kao i na vanjskoj površini. Vidjet ćemo na kraju što će biti, kaže Matija. A kakav će urod biti, teško je reći.

- Ne mogu reći 100% zato što smo mi ove godine to zasadili u svibnju i nakon tri tjedna smo brali 50 kilograma jagoda na 700 sadnica. Neka bude 400 grama po sadnici i ja ću biti zadovoljan, kaže Matija Brinjak.

Veliki planovi


U proljeće će zato u plasteniku niknuti još jedan viseći niz, no Matijine želje su veće. Naime, dvije tone, koliko na godinu proizvedu, unatoč prodaji na kućnom pragu brzo se razgrabe.

- U planu su mi tri plastenika puno veća od jednog trenutno. Uvidio sam neke probleme kod sadašnjeg plastenika i sad jedan koji bi odgovarao za takav način uzgoja košta 11.000 eura. Moj cilj je da podignemo 600 kvadrata plastenika gdje bi  imali oko 7,5 - 8 tisuća sadnica, što bi nam davalo oko 4 tone  prinosa godišnje, govori Matija svoju računicu.

Sve što su do sada radili, financirali su sami. Za poticaje nemaju dovoljnu površinu, no oni ga, kaže, i ne zanimaju. No, za plastenike bi mu dobro došle europske potpore, na koje opet nema pravo.

-Traži se dosta velika ekonomska veličina. Na našem nasadu ekonomska veličina je nekih 1.600 eura, a uvjeti u tim fondovima su oko 2.000 eura  pa nadalje. Mi smo premali za to, ali dovoljno novca godišnje prihodujemo od te ekonomske veličine tako da će se u budućnosti nešto riješiti što se tiče nas malih poljoprivrednika, kaže.

Ministrica najavljuje novi prijedlog za EK

Matijina priča obišla je domaće, ali stigla i u strane medije, pa se za cijeli slučaj zainteresirala i ministrica poljoprivrede. Nakon sastanka s njim najavljuje svoj prijedlog Europskoj komisiji.

- Mi već sada pokušavamo promijeniti određene uvjete, ne zato da bismo nekome pogodovali, nego zato što takvih primjera ima još. Zato što je to poljoprivrednik, mlada osoba koja se i nije bavila poljoprivredom i koja je krenula u određeni pothvat, ima svoje tržište, želi rast, efikasan je i treba imati potporu iz fondova, kaže Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

- Mi ćemo sagledati metodologiju, pogledati možemo li smanjiti kriterije za početne male mjere koje se tiču minimalne ekonomske veličine gospodarstva. Imamo i neke druge ideje. Vjerujem i vidim to kao lako rješiv problem, dodaje ministrica.

Samo jedan plastenik stoji 11 tisuća eura, upravo onoliko koliko je obitelj do sada uložila u cjelokupnu proizvodnju. Kako mu je sada potrebna trostruko veća svota, Matija procjenjuje da bi bez potpora plan mogao ostvariti za otprilike osam godina. Ipak, od ideje neće odustati, a kad u sljedećoj berbi vidi prave učinke svog visećeg nasada, projekt će i zaštititi.