Otvoreno o stanju hrvatskog zdravstva tijekom pandemije

Može li se uskoro očekivati manji pritisak na bolnice? Ima li u njima dovoljno zdravstvenih djelatnika za pružanje kvalitetne skrbi pacijentima? Kakav će biti odaziv liječnika i medicinskih sestara na cijepljenje?

Jesu li pravedno plaćeni za svoj rad u uvjetima pandemije? Nezadovoljni su zbog načina dokazivanja zaraze na radnom mjestu?

Kakva će biti budućnost zdravstvenog sustava nakon pandemije? Postoji li plan za povratak na "staro normalno" i rješavanje starih problema?





Silvio Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva rekao je kako je potpuno siguran da će odaziv zdravstvenih djelatnika na cijepljenje biti puno veći nego što govore ankete.

- Treba imati na umu da je jedan dio zdravstvenih djelatnika već prebolio Covid i naravno da oni razmišljaju da se ne cijepe. Siguran sam da ćemo pokazati svjesnost i odgovornost i da će odaziv zdravstvenih djelatnika biti puno veći na cijepljenje, rekao je.

Ivica Lukšić, v.d. ravnatelja KB Dubrava rekao je kako su u KB Dubrava danas dobili naputak gdje se razjašnjava prijem cjepiva gdje bi se cijepljenje izvršilo od 27.-31.12.

- Što se tiče KB Dubrava, odaziv je vrlo dobar. Sigurno iznad 70 posto. Imamo kolege koji se i danas javljaju nakon inicijalne prijave jer neki od njih nisu bili sigurni da li se zbog preležane korone trebaju sad cijepiti ili trebaju pričekati određeno vrijeme. Siguran sam da će djelatnici KB Dubrava pokazati maksimalnu odgovornost što se tiče cijepljenja, rekao je.

Ante Ćorušić, ravnatelj KBC Zagreb rekao je kako je u Klinici za kardiologiju 100 postotni odaziv za cijepljenje.

- Klinika za internu medicinu 87 posto, Klinika za ženske bolesti je 83 posto. Vjerujem da će odaziv biti još i veći. Neodgovornih pojedinaca koji daju neodgovorne izjave uvijek ima, bilo sestre ili liječnici. Toga je bilo i toga će biti, rekao je.

Julije Meštrović, ravnatelj KBC Split, rekao je kako prvi broj odgovora za cijepljenje nije bio toliko velik da bi bio relevantan.

- Siguran sam da će biti puno veći odaziv i osobno ću se prvi cijepiti čim se pojavi cjepivo u Splitu, istaknuo je.

Alen Ružić, ravnatelj KBC Rijeka rekao je kako je u Rijeci generalno pozitivna situacija vezano za cijepljenje.

- U velikom uzorku ispitanika među liječnicima, 73 posto se već na prvi upit iskazalo da se želi cijepiti. Bilo je dosta pitanja vezano uz cijepljenje. Na dnevnoj osnovi imamo nove dopune prijavama i vidimo da će biti iznimno visok odaziv na cijepljenje, naglasio je.

Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore rekao je kako su liječnici entuzijastični oko cijepljenja.

- Siguran sam da će odaziv biti vrlo visok. Informacija koja se pojavila u medijima kako određen broj liječnika odbija cijepljenje, nije točna. Dio liječnika nije ili stigao odgovoriti na mail ili jednostavno nije bio u prilici odgovoriti na taj upit. Znači, liječnička komora, zajedno s ostalim komorama u zdravstvu pokrenut će kampanju informiranja. Dakle, nama su potrebne informacije. Kolegama, ali i medicinskim sestrama, ostalim zdravstvenim djelatnicima.

- I vjerujem da će uz jednu brzu i adekvatnu kampanju informiranja gdje će na najčešće postavljena pitanja odgovoriti najeminentniji stručnjaci koji se bave time, zapravo u zdravstvenom sustavu biti izrazito visoka procijepljenost osoblja, a samim time to će biti dobar primjer i samoj javnosti, rekao je.





Informativna kampanja oko cijepljenja

Silvio Bašić ne zna zašto se stvorila tolika fama u društvu oko cijepljenja.

- Ako okrenemo stvari, mi smo svi cijepljeni. Velika većina je prošla cijepljenje još kroz djetinjstvo. Cjepivo jest novo, ali tehnologija cjepiva datira već jako dugo vremena i unaprjeđuje se. Što se više unaprjeđuje, to je nastanak lijekova i cjepiva brži. Mislim kako će u našem društvu prevladati odgovornost i shvaćanje. Alternativu nemamo. Ako se ne cijepimo, znači da nam je život na kakav smo navikli onemogućen, rekao je.

Istaknuo je kako je jedini alat protiv ove bolesti cjepivo.

- Nema neke bitne razlike između ovog cjepiva ili dosadašnjih što se tiče sigurnosti ili učinkovitosti. Cjepivo je sigurno i naravno da postoji mali broj nuspojava kao i kod drugih cjepiva kao i kod cjepiva proziv gripe, dodao je.

Bolnički sustav

Bašić je rekao kako zahvaljujući entuzijazmu svih djelatnika u zdravstvu nisu detektirani kritični momenti Covid bolesnika i onih koji to nisu, a na koje je čitavo vrijeme bio stavljen veliki naglasak.

- Napravljen je čitav niz postupaka među njima je oformljenje pozivnog centra gdje se preusmjeravalo bolesnike iz KB Dubrava u druge zagrebačke bolnice. Isto tako, bolesnike iz cijele Hrvatske. Prebrodili smo opasnosti kojih smo se bojali, a to je da se svim stanovnicima pruži adekvatna zdravstvena skrb, naglasio je.

Krešimir Luetić je rekao kako je Covid kriza kao i sve druge krize osvijetlila sve ono najbolje i ono najlošije u nekom sustavu.

- Najbolje u sustavu su zdravstveni djelatnici. Ova kriza je pokazala da je to jedno bogatstvo koje imamo. S druge strane imamo financijsku nestabilnost sustava, infrastrukturni momenti u zdravstvenom sustavu još više su došli do izražaja. Sustav skrbi za Covid bolesnike i za ne Covid bolesnike. Sustav je prenapregnut. Do sad nismo imali situacije da se podižu šatori, puno sportske dvorane ili hoteli.

Istaknuo je kako je proteklih 8, 9 dana pokazalo s obzirom na kretanje epidemije da ćemo krenuti prema nižim brojevima novozaraženih, a samim time da će za 2-3 tjedna doći do rasterećenja bolničkog sustava da bi mogli početi funkcionirati relativno normalno. 

- Ove brojke novooboljelih su rezultat postrožavanja mjera. Sve ono što je struka još 2.11. tražila i 30.11. je implementirano, dva do tri tjedna kasnije daje rezultate. Da smo ranije uveli ove strožije mjere, mogli smo ranije ove brojke smanjivati. Cjepivo je prilika našem društvu da se brzo vratimo u normalno i da gospodarske aktivnosti možemo vratiti u normalu i brzo se oporaviti. Možemo opet postati destinacija koja je poželjna svima, naglasio je.

Ivica Lukšić  je rekao kako KB Dubrava još od starta pokušava pružiti najbolju skrb bolesnicima.

- Dolaskom jeseni, povećavanjem broja oboljelih i pretvaranjem KB Dubrava samo za liječenje Covid bolesnika, napori našeg osoblja su dovedeni do maksimuma. Srećom, nismo bili u situaciji da uskratimo mjesto ili da nismo u mogućnosti zbrinuti pacijente na pravi način. U tome svemu jaku su nam pomogli ostali zdravstveni djelatnici koji su iz drugih zagrebačkih bolnica došli. KB Dubrava danas funkcionira kao jedna velika zagrebačka bolnica u kojoj participiraju liječnici i medicinske sestre iz svih naših bolnica, istaknuo je.

Umor zdravstvenog osoblja

Ivica Lukšić je rekao kako je zdravstveno osoblje iscrpljeno, i da je sve učinjeno kako bi se detektiralo potencijalne situacije koje kod zdravstvenih djelatnika mogu dovesti do problema.

- Situacija s većim brojem umrlih stvara dodatan stres posebice kod mlađih liječnika. Nikada do sada nismo bili u KB Dubrava u ovakvoj poziciji. Uhvatili smo kliničku rutinu i cjelokupni sustav funkcionira vrlo dobro, rekao je.

Alen Ružić je rekao kako u KBC Rijeka trenutno imaju 164 Covid bolesnika o kojima skrbe.

- To je od početka pandemije maksimalan broj Covid bolesnika. Pružamo skrb i svim ostalim bolesnicima jer smo jedina bolnica u regija koja mora osigurati od traumatologije do liječenja akutnog infarkta srca i tako za sada dobro funkcioniramo. Covid bolesnici čine 20 posto svih hospitaliziranih u našoj bolnici. Bolesnici imaju najbolju zdravstvenu skrb, rekao je.

Julije Meštrović je rekao kako KBC Split funkcionira odlično s obzirom na uvjete.

- Imamo dovoljno postelja, respiratora i opreme i uređaje za liječenje visokim protokom kisika. Uvijek je problem osoblja. Unatoč  svim tim naporima, imamo kolega, doktora, medicinskih sestara koji mjesecima rade u našem Covid centru i ne žele otići raditi negdje drugdje. Uvijek imamo 30-40 posto slobodnih mjesta, rekao je.

Meštrović je istaknuo kako se u ovom trenutku broj bolesnika u KBC-u Split smanjuje.

- Manje ih je na respiratorima. Ukupna smrtnost i onih koji su na respiratorima je niža ako se usporedi na dob, oko 49 posto, rekao je.

"Prevencija bolesti je majka sveukupne medicine"

Ante Ćorušić je rekao kako smo svi svjesni toga da je prevencija, pogotovo primarna, majka sveukupne medicine.

- Zato ne mogu razumjeti ljude koji sumnjaju u to cjepivo. Prevencija bolesti je majka sveukupne medicine. Prevencija karcinoma, prevencija kroz primarne, sekundarne programe. Ali primarna prevencija je isključivo edukacija i cijepljenje i mi to moramo poštivati, moramo njegovati i moramo se osloboditi tih nekih zlih slutnji koje iza svega vide teorije zavjere. Zavjere nema. Mi se jednostavno moramo kao zdravstveni djelatnici procijepiti da bi smanjili rizik prijenosa bolesti na naše pacijente, istaknuo je.

Nagrada od 10 posto

Silvio Bašić je rekao kako je siguran kako zdravstvenim djelatnicima kad su kretali u borbu protiv pandemije nije ni na kraj pameti bilo financijsko valoriziranje.

- Naravno da je Vlada imala sluha i htjela se zahvaliti ljudima koji su na prvoj crti obrane. Odlučila im je dodijeliti dodatak od 10 posto. Međutim, kako je sustav obračuna plaća komplicirana, tako je i veći broj bolnica napravio obračun plaća za studeni i nisu mogli obračunati ovaj dodatak koji će biti isplaćen na plaći za prosinac, rekao je.

Krešimir Luetić je rekao kako je odluka Vlade o nagradi liječnicima donijela popriličan nered u sustav.

- Nagrada od 10 posto je među najnižima u Europskoj uniji. Tko u ovim razmjerima pandemije može brojiti sate koliko je netko radio s pacijentom ili koliko je netko operirao Covid bolesnika, a onda operirao ne Covid bolesnika, pitao se Luetić.

- Ako se išlo s idejom nagrađivanja, trebalo se ići s idejom nagrađivanja svih zdravstvenih djelatnika jer su svi u potencijalnom riziku od zaraze. A onda se može razgovarati o dodatnom nagrađivanju onih najugroženijih, rekao je.

Naglasio je kako je dio kolega koji je otišao raditi na Covid odjel dobio čak dvije tisuće kuna manju plaću.

- Ljudi kad su išli raditi u Covid bolnicu nisu razmišljali hoće li biti i koliko će biti nagrađeni. Išli su spašavati živote i liječiti ljude. Čujem da se dio kolega odriče takve nagrade i da će dati u humanitarne svrhe, dodao je.

Ivica Lukšić je rekao kako je dobro prihvaćena odluka Vlade oko nagrade u KBC-u Dubrava.

- Moguće su pogreške u izračunu, ali ne bi smio nitko tko radi s Covid bolesnicima dobiti manju plaću, dodao je.

Ante Ćorušić je rekao kako je u KBC-u Zagreb svim zaposlenicima bila isplaćena plaća na vrijeme s dodatkom koji je Vlada donijela.

- Moguće da se negdje dogodio propust, ali većina ljudi je otišla dragovoljno raditi s pacijentima, bez namjere dodatka, istaknuo je.