U mreži Prvog o porukama Božića i slavlju tijekom pandemije

I Božić smo dočekali u uvjetima pandemije koja je ovaj kršćanski blagdan svela gotovo na uvjete kakve je imala i Sveta obitelj. Slavit ćemo Božić izolirani od svih. Mogu li nas ovakvi uvjeti potaknuti na istinski doživljaj Božića koji, nasuprot konzumerizmu, donosi poruku ljubavi? Kako kaže papa Franjo, konzumerizma nema u jaslama u Betlehemu - ondje je stvarnost, siromaštvo i ljubav.

- Daleko smo od drame koju je imala Sveta obitelj. Moramo pogledati istini u oči, daleko smo od drame koju su doživljavali naši preci. Naviknuli smo se živjeti u okolnostima gdje je sve išlo glatko, gdje sve možemo očekivati na jedan klik, gdje je uvijek tu netko da riješi probleme. Ovakav način života podsjeća nas što znači biti čovjek. Imamo naučiti poruku Božića, ali i poruku o ljudskoj prirodi, kazao je pater Dalibor Renić, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.







- Papa Franjo stavlja naglasak na solidarnost, na činjenicu da ova kriza može biti prilika za rast, da čovjek pokaže kako se u trenucima krize opredjeljuje za ono najuzvišenije u sebi, dodala je HRT-ova dopisnica iz Vatikana Anđela Jeličić Krajcar.

Podsjetila je da je Papa govorio i o konzumerizmu, kako nam ovogodišnji krizni Božić može pomoći da shvatimo smisao Božića i da ga slavimo bez konzumerizma, da postane više vjerski i autentičan.

Nema "prave" polnoćke

U Hrvatskoj je donesena mjera da sve mise polnoćke moraju završiti do 22 sata. Slična je situacija i u Italiji. Misa polnoćka u bazilici će biti u 19.30, a od 22 do 6 sati na snazi je zabrana kretanja.

- Nije to ni katastrofa, i u svijetu su slične mjere. Polnoćka je misa koja se slavi i prije ponoći. Liturgijski govoreći, Božić počinje već od 16, 17 sati popodne. U mnogim krajevima normalno je da su božićne mise oko 17 ili 18 sati, za starije ljude. Nama je pomalo bolno to što se počinje razlikovati životno važne službe i druge. Odjedanput dogodilo se da se životno važnim funkcijama definiraju one koje se brinu za tehničko funkcioniranje društva, a u drugi plan se stavlja to da je čovjeku životno važno imati uporište, to je važno za egzistenciju. Već u tom smislu moramo se oduprijeti jednoj tendenciji da se duh i vjera stavljaju na razinu estetike, poručio je Renić.

Ističe kako nije loše da Božić slavimo s ukrasima, u toplini doma i obilju, da darivamo jedni druge.

- Sve to je dobro ako nas priprema da primimo istinu o Božiću i čovjeku onakvu kakva jest. Ona jest lijepa i topla vijest, o čovjeku koji je otkupljen od grijeha, koji ima budućnost, koja mu otklanja svaki strah. S druge strane Božić je vrijeme solidarnosti i to potvrđuju naši mali darovi. Božić je vijest o čovjeku koji se bori s izazovima, život Isusa Krista podsjeća da život treba gledati realno, da on uključuje borbu i suočavanje s nevoljama gdje se kuša naša vjera, objašnjava pater Renić.

Društvene mreže koje vrve kritikama idu za negativnom emocijom.

- Teško je učiniti napor da se ide za dobrim. To je poruka Božića, stati i razmisliti, dopustiti da božićna poruka izvuče iz nas nježnost i s njome gledati pozitivnu stranu. Kriza narušava naš životni ritam, ali ona je uvijek prilika za rast. Neka i ovaj Božić bude priroda za rast, to je i poruka pape Franje, kazala je Jeličić Krajcar.

Pad religioznosti

Hoće li se crkva mijenjati nakon ove pandemije? Stručnjaci najavljuju pad religioznosti, a pater Renić kaže kako očekuje da će pandemija učiniti štetu crkvi na Zapadu jer, kako kaže, one ovise o državnim strukturama što nije uvijek dobro.

- To će ih prisiliti na reforme strukture. Manje će smjeti biti ovisne o strukturama, a više se vratiti na povjerenje u Božje ruke i providnost, kaže Renić dodajući kako vjeruje da kod nas neće biti velikog pada u religioznosti.

- Ne može ih jedna pandemija ili nemogućnost dolaska u crkvu odvojiti od vjere. Tamo gdje se u crkvu ide iz običaja, tu će biti pad, ističe.

Cjepivo protiv koronavirusa

Kongregacija za nauk vjere objavila je bilješku u kojoj je za potrebe borbe protiv pandemije dopustila uporabu cjepiva proizvedenih uporabom staničnih linija izvedenih iz tkiva dvaju fetusa pobačenih 1960-ih.

- Oni koji odlučuju u procesu izrade cjepiva nemaju istu odgovornost kao oni u pandemiji koji su u situaciji izbora ili cjepivo ili bolest. Za vjernike koji se stavljaju pred izbor cjepiva, ako su ograničeni okolnostima, nije grijeh prihvatiti ga jer se ne sudjeluje izravno u činu koji je moralno upitan, a to je pobačaj, kazala je teologinja dodajući da taj dokument nastoji umiriti nastalu paniku koja se preklopila s diskusijom o pobačaju.

- Čak i ako čovjek zbog nužde prihvati cjepivo, on nipošto ne sudjeluje u činu pobačaja niti ga odobrava, dodaje.

Poruka pape Franje je da ništa ne može ugasiti Kristovo svjetlo, ništa čovjeka ne može udaljiti od Krista i tu ljubav treba donositi u svijet jer nakon svih pandemija ostat će ljubav, nada i ljudi koji su ljubav i nadu znali donijeti u svijet.

- Božić je i ove godine pravi Božić, ni više ni manje blagoslovljen i sretan nego inače, u svojoj srži on je tu, izražen je u evanđeoskom izvješću. Kad vam nedostaje bilo koja od vanjskih funkcija Božića, vratimo se na ono što Evanđenje kaže o Isusovu rođenju i vidjet ćete da će biti odgovor na vašu životnu situaciju upravo takva kakva jest, zaključuje Renić.