Ponuda ribe bogata, kupaca sve manje

Hrvati su po potrošnji ribe na začelju Europske unije. I to osobito one slatkovodne. Najčešće je se sjetimo prigodno - za blagdane.

Na godinu pojedemo tek 9 kilograma ribe po stanovniku. Portugalci čak 55, a europski je prosjek 25 kilograma. I to bi svakako trebalo promijeniti. Ponajprije zbog zdravije prehrane, ali i očuvanja radnih mjesta.

Prije tridesetak godina proizvodili smo 18 tisuća tona slatkovodne ribe. Danas 6 puta manje.

- Unatoč tome što jača svijest potrošača o važnosti ishrane ribom još uvijek je ta potrošnja izrazito mala. U Hrvatskoj 9 kg po glavi stanovnika godišnje s tim da je pola kilograma potrošnje šarana - kaže Katica Petkov, PP Orahovica.

Nerijetko potrošači ističu visoku cijenu šarana u odnosu na piletinu ili svinjetinu. Koje su, kažu ribogojci, često iz uvoza i upitne kvalitete.

- Svi znaju da je šaran masna riba. Međutim, ima odličan omjer omega 3 masti i ona gotovo da možemo reći da ima samo dobre masti - podsjeća Tatjana Majić Vidaković, PP Orahovica.

Nepravedno zapostavljenoj slatkovodnoj ribi zbog pandemije dodatno je pala prodaja. A šarana proizvodimo manje nego ikad.

Za povećanje proizvodnje treba promijeniti navike, ali i naći tržište. Što neće biti lako. Jer će, prema svemu sudeći, nagodinu proizvođači slatkovodne ribe u Europi imati velike viškove. A cijene su već sada pale za 20 do 40%.