Obrazovanje i znanost u 2020. obilježili pandemija i potresi

U godini na izmaku na obrazovanje i znanost u Hrvatskoj znatno je utjecala pandemija koronavirusa te ih velikim dijelom 'prebacila' u virtualno okruženje, a situaciju su dodatno otežali razorni potresi koji su pogodili Zagrebu i okolicu 22. ožujka te središnju Hrvatsku 29. prosinca.

➡️ Košuta: Gubitak materijalnog će se nadoknaditi, treba imati vjeru u bolje sutra

➡️ Potres 3,7 po Richteru kod Petrinje, osjetio se u Zagrebu


➡️ Sve o koronavirusu

Uz velike promjene izazvane pandemijom i potresom kojima su se u prvih šest mjeseci ove godine morali žurno prilagođavati svi dionici sustava obrazovanja i znanosti, došlo je i do promjene na čelu mjerodavnoga ministarstva. Tako je nakon parlamentarnih izbora u srpnju dužnost ministra znanosti i obrazovanja od Blaženke Divjak, koja je tri godine obnašala dužnost kao nestranačka osoba s liste HNS-a, preuzeo Radovan Fuchs, koji je već bio na čelu toga resora u razdoblju od 2009. do 2011.

Potpuno zatvaranje i online nastava

Jedna od mjera sprječavanja širenja zaraze koronavirusa u ožujku bilo je i potpuno zatvaranje škola. Nastava na daljinu počela je u ponedjeljak, 16. ožujka u Istarskoj županiji, a u srijedu, 18. ožujka i u cijeloj Hrvatskoj. Uz sadržaje dostupne na mrežnim stranicama Škole za život, za razrednu nastavu uvedena je Škola na Trećem na 3. programu HRT-a, viši razredi osnovne škole nastavne sadržaje mogli su pratiti putem Sportske televizije, a srednjoškolci na programu RTL2. Kako je online nastava pripremana žurno i u hodu, objavljen je i niz preporuka i uputa poput preporuka o organizaciji radnoga dana te uputa za vrjednovanje i ocjenjivanje.

Anketa Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o provođenju nastave na daljinu, na koju je odgovorilo 1339 ravnatelja škola, pokazala je da su se nastavnici prilagodili nastavi na daljinu te da je 97 posto ravnatelja zadovoljno potporom koju su dobivali s nacionalne razine od MZO-a, Carneta i nadležnih agencija. Svi ravnatelji bili su suglasni da su se nastavnici prilagodili nastavi na daljinu, njih 85 posto u potpunosti da su svi učitelji i nastavnici imali opremu za rad na daljinu, a 13 posto ih se uglavnom slagalo. Polovica sudionika ankete, odnosno 50 posto ravnatelja, bila je u potpunosti suglasna da učenici imaju opremu za nastavu na daljinu, 45 posto ih se uglavnom slagalo, a četiri posto ih se nije slagalo ili se uglavnom nije slagalo.

Povratak u školske klupe - različita mišljenja

Povratak u školske klupe počeo je 11. svibnja, kada se u škole vraćaju samo oni učenici nižih razreda osnovnih škola koji ispunjavaju uvjete iz uputa epidemiologa, u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) od 30. travnja. Ta je odluka izazvala mnoge reakcije svih dionika obrazovnoga procesa, među kojima su bile i one roditelja zabrinutih da bi se povratak u školske klupe mogao odraziti na zdravlje djece, dok su neki sindikalni predstavnici smatrali da je odluka donesena bez razmatranja širega konteksta i odgovornosti za moguće štetne posljedice.

Nakon dva mjeseca nastave na daljinu u škole se, uz mali odaziv, vraćaju učenici nižih razreda i to pod strogim mjerama i pravilima. Nakon praznika i razmjerno zadovoljavajuće epidemiološke situacije, nova školska godina počela je 7. rujna i, sukladno odluci Vlade, provodila se u osnovnim i srednjim školama po tri modela - po Modelu A, odnosno u potpunosti u školi, Modelu B - mješovitom obliku nastave u školi i na daljinu, te po Modelu C, odnosno isključivo nastavi na daljinu.

No, pogoršanje epidemiološke situacije i stalan porast broja novooboljelih krajem studenoga i u prosincu rezultirao je time da je sve više osnovnih i srednjih škola prelazilo na online nastavu. Tako su 14. prosinca sve srednje škole u Hrvatskoj ponovno prešle na online nastavu, a u tjednu pred božićne praznike njihov su primjer slijedile i sve ostale škole u Hrvatskoj. Kao potpora provođenju novih epidemioloških mjera i školski praznici pomaknuti su do 18. siječnja kako bi se dobio veći period škola u mirovanju.

Državna matura u doba korone

Ispiti na Državnoj maturi polagali su se u dva bloka te su se obvezni predmeti polagali od 8. do 24. lipnja, a izborni su se počeli polagati 25. lipnja, dok je probni esej iz hrvatskoga jezika pisan 12. svibnja. Državna matura, 11. u nizu, provedena je u ljetnom roku od 8. lipnja do 3. srpnja u 369 srednjih škola i ispitnih centara diljem Hrvatske i u posebnim uvjetima zbog pandemije koronavirusa, uspješno i bez incidenata, ocijenila je nakon završenoga ljetnog roka ravnateljica Nacionalnoga centa za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivana Katavić.

Maturi je pristupila 31 tisuća učenika koji su izašli na više od 115 tisuća ispita.
Jesenski dio državne mature, proveden je od 19. kolovoza do 4. rujna u 357 srednjih škola i tri ispitna centra (Zagreb, Split i Slavonski Brod) u Republici Hrvatskoj, a u jesenskom roku ispitima državne mature pristupilo je 5450 pristupnika. Ravnateljica NCVVO-a ocijenila je da državna matura nije bila nikad izazovnija, ali da je uspješno provedena uz primjenu maksimalno ujednačenih uvjeta za pristupnike u odnosu na prethodne generacije.

U potresima znatno oštećene i škole

U potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu oštećenja su prijavljena na 63 objekta: 23 osnovne škole, dvije srednje škole, 20 visokih učilišta i 18 instituta. Oštećenja su bila različita - od pukotina na zidovima, padanja žbuke, pucanja stakala pa sve do padanja crijepa, napuknuća zidova i padanja cijeloga stropa. Od 433 zagrebačkih objekata - dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, zbog oštećenja ih se nije moglo koristiti 25, a dvije osnovne i dvije srednje škole dobile su crvenu oznaku te je donesena odluka da ti učenici pohađaju nastavu u onim školama koje su organizirane u jednoj smjeni.

Na samom kraju godine, 29. prosinca razoran potres pogodio je Sisačko-moslavačku županiju. Prema prvim podacima, od ukupno 53 škole na području Županije (37 osnovnih, 13 srednjih i tri glazbene), koje pohađa ukupno 14.705 učenika i 21 vrtića koje pohađa 3489 djece, zbog potresa potpunu sanaciju, odnosno izgradnju, zahtijeva njih pet, devet ih je značajno oštećeno, a trinaest škola može se koristiti uz popravke.

O-ZIP - najveći infrastrukturni projekt u znanosti

Na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) 16. studenoga svečano je potpisan Ugovor o izgradnji znanstvene infrastrukture i nabavi težak 70 milijuna eura. Projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) ključni je dio razvojne strategije toga instituta, a temelji se na jačanju najkonkurentnijih dijelova IRB-a s ciljem snažnije suradnje s industrijom. Riječ je o najvećem ulaganju u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina, a potpisivanjem ugovora formaliziran je projekt koji je kruna svih nastojanja posljednjih godina i to baš na 70. obljetnicu Ruđera.

Među brojnim događajima koji su se u godini na izmaku održali online, bio je i Informativni dan Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji je 2. prosinca otvorio ministar Radovan Fuchs. Informativni dan održan je u organizaciji MZO-a, Agencije za mobilnost i programe EU-a te ERC-a. Bila je to prigoda za hrvatske znanstvenike i istraživače da upoznaju mogućnosti koje im nudi ERC - najuspješnija agencija za potporu vrhunskim istraživanjima u svijetu, čiji je proračun u sedmogodišnjem razdoblju (2014. -2020.) iznosio 13,1 milijardu eura.

Ministar je podsjetio da je gotovo 70 posto projekata financiranih potporama ERC-a dovelo do velikoga napretka u nekom znanstvenom području, od čega su korist imali svi građani Europske unije. Ocijenio je kako je iznimno važno ohrabriti hrvatske znanstvenike da svojim projektima priskrbe financijska sredstva ERC-a. Čak dvije trećine projekata namijenjene su mladim znanstvenicima do 40 godina, a od utemeljenja 2007. ERC je financirao više od 9500 projekata i evaluirao više od 90 tisuća projektnih prijedloga.

Hrvatske institucije nositelji su četiri ERC-ova projekta ukupne vrijednosti 6,2 milijuna eura, a hrvatski istraživači i znanstvenici izvan Hrvatske rade na 23 projekta koje financira ERC.