Andrej Plenković u emisiji A sada Vlada

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada osudio je trend stvaranja nepovjerenja u javnom prostoru u pogledu reakcije i pružanja pomoći nakon potresa, apeliravši pritom na povjerenje u državu i poštivanje institucija.





Plenković, koji se netom prije početka snimanja razgovora vratio s obilaska stradalih područja, rekao je kako je njegov dojam u odnosu na prošli tjedan da su razmjeri šteta puno veći nego što se na početku činilo.

- Sad imam jedan osjećaj razmjera tih šteta koje su puno veće, rekao je.

➡️ Plenković: Otklanjam pokušaje demontiranja države

Istaknuo je da su nakon potresa od 6,2 stupnja po Richteru proglasili dan žalosti, u zadnja 24 sata financijske godine prije zaključavanja riznice pronašli 120 milijuna kuna interventnih mjera za županiju, te poslali sve postrojbe na teren. Zahvalio je i svim građanima koji su neposredno, vlastitom inicijativom, kroz nevladine udruge, na bilo koji način dali potporu.

- Vidjeli smo jednu veliku solidarnost hrvatskoga naroda i puni angažman svih službi. Ja sam to rekao danas i ponovit ću - ne možemo očekivati da na tako velikom području par sati ili par dana nakon potresa sve izgleda kao apoteka. To jednostavno nije realno, ne samo kod nas, nego bilo gdje. I tu činjenicu moramo razumjeti, poručio je Plenković.

Istaknuo je da je potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je na čelu Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica razornog potresa, u Domovinskom ratu bio na Banovini te da ima veliki autoritet i jako dobar odnos sa svim akterima na području Sisačko-moslavačke županije.

Plenković je rekao da je obišao više logističkih centara te da ondje ima toliko količina vode, hrane i higijenskih potrepština da je potrebno tjedan dana i ogroman broj ljudi samo da se sortira sve što je došlo.

- Ovakav izraz srca i solidarnosti nemoguće je zaustaviti niti ga treba zaustaviti, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako su u jednom od logističkih centara koje je posjetio i volonteri iz Slavonije.

- Pa i oni su volonteri. Dolaze s istom namjerom. Zato mi je zasmetao taj jedan, možemo slobodno reći, vrlo neuobičajen trend, a po meni u cijelosti neopravdan, nekakvog kreiranja nepovjerenja u javnom prostoru. Prema kome? Prema državi? Država će ostati, poručio je.

"Demontiranje države"

Upitan je i o svojoj izjavi o pokušajima demontiranja države.

- Ja zaista nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere da mi je u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam za koji se želi ostaviti dojam da nešto nije u redu, rekao je Plenković, dodavši da na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije... vidi nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.

- Ma tko je taj  koji će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro? Temeljem čega? Temeljem kojih, čijih podataka?, upitao se Plenković.

- Tko kasni i gdje kasni? Dajte mi jedan dokaz. Nek' čitaju zakon, nek' vide načelo postupnosti, kad se i kako proglašava katastrofa, koliko je ljudi bilo na terenu, koliko pomoći je dato. Nego se traži namjerno, eventualno nekoga negdje, u nekom možda malo zabačenijem dijelu Banovine, do koga eventualno još netko nije došao. Ili se pusti nekakva poluinformacija, rekao je Plenković, dodavši da se tome protivi zbog digniteta države i institucija, koje, kako je istaknuo, imaju svoju trajnost.

- Moramo poštovati institucije, poručio je.

Naglasio je da je Državna riznica do utorka popodne već imala uplaćenih 60 milijuna kuna, a Crveni križ skoro je došao do 35, 36 milijuna.

- Znači, dio ljudi ima povjerenja. I zato gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti. Ovo je naša država, to su naše institucije, ti ljudi tamo rade s ciljem da pomognu kome - svojim sugrađanima, rekao je Plenković.

- Sto posto sam u pravu. Nije to nikakvo netrpljenje kritike, to je analitičko praćenje o čemu se radi, dodao je.

Raspodjela novca

Kada, kako i kome će novac biti distribuiran, navodi da ima više rashoda.

- Mi smo interventno dali novac županiji da podijeli gradovima i općinama. Vodimo računa - Sisačko-moslavačka županija je svojevrsna sinteza teškog socijalističkog nasljeđa, svih problema hrvatske ekonomske tranzicije, demografske devastacije, teških posljedica ratne agresije nakon Domovinskog rata, poplava i potresa, dakle nema što se tu nije dogodilo.

Sve je to, dodaje, u zadnjih 30 godina sinteza puta prema boljem. Moramo kaže, to osmisliti na način da to bude jedan ozbiljniji pokušaj revitalizacije i gospodarstva i društva i uopće recimo to tako, ekonomskog preumjeravanja.

- U toj županiji je recimo jako dobro krenula gaming industrija, dakle oni su pronašli jednu nišu, bilo da je to Sisak, bilo da je to Novska u kojoj su sjajni, u kojoj su kompetitivni i gdje su na europskoj i globalnoj razini našli jedan vid koji do tada nije postojao. I to je jedan primjer što nam je bitno i za Europsku uniju i nacionalni program oporavka i otpornosti kao ona tranša koju zovemo digitalna transformacija. To je vrlo važno, navodi.

Kontejneri, kamp i mobilne kućice dijelom iz domaće proizvodnje

Što se tiče sredstava, mi ćemo ih kaže, koristiti što za obnovu, što za kupnju bitnih apekata, bilo da su to kamp kućice, mobilne kućice, kontejneri - dakle postoji niz konkretnih potreba ljudima.

- I to je dobro rekao potpredsjednik Milošević koji poznaje i mentalitet ljudi dolje, da se oni unatoč tome što su im kuće razrušene neće htjeti rpihvatiti alternativni smještaj. Bilo je ponuda hotelskih kuća, bilo je puno opcija. Jedan dio ljudi ne napušta svoje ognjište, svoje stečevine, stoku koja tamo postoji u ruralnim krajevima. Ljudi jednostavno ne žele. I zato moramo osigurati alternativni smještaj koji nije u nesigurnoj kući od potresa, nego je blizu kuće, a ima se suhi krov nad glavom.

Kojom brzinom možemo očekivati da će kontejeri dolaziti, odgovara da je nakon povratka iz Siska održan uži kabinet Vlade.

- Dakle, u Hrvatskoj navodno postoje tri kompanije koje proizvode kontejnere, oni su izvorno prazni, znači u njima treba napraviti sanitarni čvor, jednu malu kuhinjicu, grijanje, pripremiti ih za krevete i da se u jednom malom prostoru i te kompanije koliko sam razumio ministra Ćorića u mjesec dana mogu porizvesti nešto više od 300 tih kontejnera. U ovom trenutku nam treba oko 1000. Puno je tih malih sredina. Ja sam bio u Majskim Poljanama i nisam vidio ni jedan objekt u kojem se može ostati. A prošli smo cestom, uz nju su sve kuće. Postoji druga opcija s kamp kućicama. Mi sada gledamo od koga možemo u kratkom roku nabaviti tu vrstu alternativnog smješaja i isporučiti ga na lice mjesta.

Obnova nakon Domovinskog rata

Hoće li inzistirati da se raščisti do kraja jesu li postavljane armature i beton u obnovi kako treba, ističe da je apsolutno za to da se to ispita.

- To sad pitanje DORH-a, policije. Tko god treba od nadležnih tijela neka se time bavi, nama je bitno da se utvrdi istina. Ja ću podsjetiti hrvatsku javnost, sad je prošlo puno godina pa smo možda zaboravili. Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi sadgradila 156 000 stambenih objekata. Neke su bile nove, a neke su bile popravljanje oštećenih kuća, dakle za svaku od tih obnova, postoji neki projekt, izvođač, nadzor, dokumentacija mora postojati i ako postoji konkretna kuća u dokumentima će se vidjeti što se napravilo. Tko je od nas znao da je ta situacija, da nije bilo potresa, ne bi ni vi, ni ja to znali sad, dodaje premijer.

Hoće li biti dovoljno novca za obnovu Zagreba i sada potresom pogođenih područja?

Hoće li ova katasrofa usporiti obnovu Zagreba i hoće li biti dovoljna novca za sve, kaže - neće usporiti zagrebačku obnovu.

To su dva paralelna procesa. Mi smo donijeli Zakon konsenzusom, to je dosta rijetko, ali ja sam na početku mandata nove vlade rekao da tu moramo okupiti sve. Ustrojen je Fond, na čelu je gospodin Vanđelić, postoji program obnove, sada idu uskoro javni natječaji za sve ono što je javno, kulturna baština, onda ima dio koji se odnosi na zdravstvo, obrazovanje, imamo dio koji se odnosi na prometnu infrastruktutu. Sve to već možemo financirati kroz već dobivenih 683 milijuna eura dobivenih od Europskog fonda solidarnosti. Ovo sada je nova šteta, koja nema nikakve veze sa Zagrebom. Ovaj potres je bio jači, u Zagrebu je poginula jedna djevojčica za kojom žalimo. Ovdje je poginulo sedam ljudi. Izraz solidarnosti koji je došao od drugih zemalja, bio je snažniji. Ljudi su vidjeli snimke i shvatili o čemu se raditi.

Trajanje procedura

Može li se očekivati da se ide na tipska rješenja i podizanje montažnih kuća u kratkom roku, premijer navodi da već ovaj Zakon o obnovi grada Zagreba, kaže da je već predviđeno da imate zamjenske kuće.

- Tu je niz opcija o kojima ministri razgovaraju da vidimo što je najučinkovitije i što je financijski najpovoljnije, a uz to protupotresno.

Prvi rezultati obnove

Podrhtavanje tla traje, vidjeli ste broj potresa koji je s nama ovih dana, o tome će se voditi računa. Ali i seizmolozi su rezervirani u nekim procjenama, tu nitko neće dati recept ili prognozu što će biti sutra, takve kristalne kugle nema, navodi.

- Zato ćemo stvoriti dobar pravni okvir i stvoriti sredstva, a za svaku tu kuću mora biti posebno rješenje. Neće nas netko pitati je li biti žurba, i  rekao sam ministrima hoću da svaka faza ovog procesa bude transparentna do zadnjega zareza, kako bismo nakon 25 godina, sada ga uspoređujem s ovim, mogli sve gledati mirno i uvjereni da se napravilo sve što treba.

Koronavirus i odaziv na cijepljenje

Zadnja dva tjedna pad novozaraženih, kaže ide prema dolje. Činjenica je da su mjere s kojima smo krenuli 28. studenog i trebale su dovesti sugrađane u manje rizične kontakte. Mjere su navodi, bile pogođene.

- Trend je sada stabilan i da virus opasan i ubojit, a sada postoji i novi soj koji je još gori. Stoga je naša politika kombinirana s dolaskom cjepiva, a prvi je Pfizer koji je dobio odobrenje. Mi u ovom trenutku imamo više ljudi koji se želi cijepiti nego što imamo doza. Mi ćemo ići prema 300 tisuća doza cjepiva do ožujka. Nas je U vladi šestero koji smo prebolili koronu. Mi ćemo nakon što su se članovi Stožera cijepili, planiramo i razgovarali smo o tome da se cijepe svi ministri.