Ristov: Virus nije postao puno opasniji za nas

Epidemija je nakon razornih potresa u drugom planu, ali veseli da opada broj zaraženih koronavirusom. Jučer je zabilježen 1071 novi slučaj, odnosno 16 posto od ukupno testiranih.

➡️
Koronavirus - najnovije informacije
➡️ Jonjić: Strategija RNK cjepiva nije nova
➡️ Markotić: Reakciju na cjepivo nisam imala, sve je prošlo dobro

Brzošireći soj iz Engleske koji je nedavno izazvao pomutnju, kod nas za sada nije detektiran, ali jest škotski.

Prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov jutros je za Studio 4 HTV-a pojasnila kako se različiti sojevi odnosno varijante virusa pojavljuju od početka epidemije.

- U veljači se pojavila jedna varijanta koja je bila jače infektivna, bolje se vezala za stanice i vrlo brzo je ona prevladala. Potpuno je normalno da protein koji je na vanjskoj strani virusa i koji sudjeluje u vezanju za receptor na površini stanice najbrže i mutira. Srećom, sve varijante koje su se pojavile izazivaju iste simptome bolesti, virus nije postao puno opasniji za nas, objašnjava Ristov.

- Sama trodimenzionalna struktura proteina određuje hoće li se ta mjesta na koja se protutijela vežu promijeniti. Ta trodimenzionalna struktura se neće jako mijenjati zato što se virus još uvijek treba vezati na receptor. Tako da je vrlo vjerojatno da će na sve nove varijante koje će se pojaviti, cjepivo djelovati. Možda će biti malo manje učinkovito, ali će i dalje štititi, dodaje.

Ističe kako je dobro što su sva cjepiva koja su odobrena ili u pripremi, vektorska cjepiva koja se vrlo brzo mogu prilagoditi bilo kojoj novoj varijanti virusa koja prevlada.

Na pitanje postoji li mogućnost da, kao kod gripe, virus mutira i da ljudi - iako su primili cjepivo - više nisu zaštićeni protiv novog soja, Ristov odgovara kako to nije moguće te da su način kako mutira Sars-Cov-2 i način kako mutira gripa potpuno različiti.

- Gripa mutira tako da se dva soja potpuno različitih domaćina nađu u istoj stanici u nekom trećem domaćinu i, kako virus gripa ima genom koji se sastoji od komada, oni se izmiješaju i novi soj koji nastane može izazvati epidemiju je potpuno različit. I zbog toga se svake godine za gripu mora pripremati novo cjepivo, objašnjava Ristov za Studio 4.

Varijante, odnosno sojevi koronavirusa nastaju malim mutacijama koji se i dalje vežu na isti receptor.

- Virus bi napravio samoubojstvo da promijeni svoj protein toliko da se više ne može vezati na receptor, dodaje. 

Prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta vodi tim istraživača koji se bavio sekvencioniranjem virusa.

- Cilj našeg projekta bio je utvrditi postoje li kakve podudarnosti u genetičkom sastavu virusa i genetičkom sastavu pojedinaca koji su zaraženi kako bismo vidjeli utječe li to na simptome, težinu i sam razvoj bolesti, kaže Vlahoviček.

- Sekvencirali smo uzorke iz drugog vala i na svu sreću nismo našli brzošireći soj koji se pojavio u Engleskoj. Ne možemo reći da ne postoji u našoj populaciji, ali mi ga nismo našli u našim uzorcima, dodaje.

U uzorcima je pronađen škotski soj koji cirkulira Europom još od kolovoza, koji je također povezan s bržem širenjem virusa, ali kaže kako to nije neuobičajeno i Hrvatska se po svojim sojevima ne razlikuje od ostatka Europe.

- Za sad nema informacija da bilo koji od ovih sojeva ili varijanti utječe negativno na ishod bolesti, odnosno da ga pogoršava ili da su uočeni teži simptomi vezani uz bilo koju od mutacija. Još uvijek imamo iste omjere ljudi koji prolaze s lakšim i onih s težim simptomima, međutim kod brzoširećih sojeva problem je što u istoj jedinici vremena imate veći broj zaraženih i srazmjerno tome je broj ljudi koji treba liječničku pomoć veći, pojašnjava Kristian Vlahoviček.

Na pitanje je li brzina procjepljivanja Hrvatske zadovoljavajuća Ristov odgovara da je Hrvatska članica Europske unije i preko Europske komisije se nabavlja cjepivo za sve članice i da to diktira brzinu kojom dobivamo cjepiva.

- Ako se ubrzo odobri Modernino cjepivo to će se ubrzati, a vjeruje se da će se kroz koji mjesec odobriti i Oxfordsko cjepivo pa će to biti još brže. Nadamo se da ćemo do ljeta postići značajan broj procijepljenih u RH, kaže Andreja Ambriović Ristov

- Sam redoslijed cijepljenja je napravljen logički, da prvo idu medicinski radnici i oni najugroženiji u domovima za starije. Prvi pozitivni učinak koji ćemo primijetit će biti pad broja preminulih, no bilo bi jako loše da to ljudi shvate kao kraj epidemije i da to što broj preminulih pada zato što smo procijepili one koji su najosjetljiviji da to znači da se oni ne trebaju cijepiti, upozorava Ristov.

Na pitanje koja je razlika između Moderninog i Pfizerovog cjepiva Ristov odgovara da su cjepiva vrlo slična.

- Oba cjepiva su temeljena na istom principu, radi se o glasničkoj RNK koja je omotana u lipidne čestice, razlika je samo možda u njezinoj količini i načinu na koji je pripremljena zato što se Modernino cjepivo transportira na nešto višim temperaturama, pojašnjava Ambriović Ristov.

Ristov kaže kako je teško ocijeniti trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj zbog smanjenog broja testiranja posljednjih dana.

- Po brojevima se čini da imamo puno manje zaraženih, ali to je privid.
Ono što je pouzdani podatak to je broj preminulih. Tu smo prešli onaj vrhunac drugog vala, došli smo na nešto preko 50 umrlih dnevno i tu smo stali. Ja bih rekla da smo u nekoj fazi stagnacije no trebamo još pričekati desetak dana da vidimo učinke Božića i Nove godine i naravno učinke potresa, pojašnjava.

Dodaje kako epidemiju možemo držati pod kontrolom samo kada imamo malen broj zaraženih i kada je postotak pozitivnih na brojku testiranih ispod 5 posto.

- Kada bi broj novozaraženih dnevno bio oko 300 tada bismo imali mogućnost pratiti kontakte kao što smo to mogli u prvom valu i bili toliko uspješni što nam je i omogućilo uspješnu turističku sezonu. Sad se trebamo koncentrirati da se ponovno vratimo na taj broj, kaže prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov.