Psihologinja: Malo ljudi čvrsto protiv cijepljenja, puno njih prestrašeno ili krivo informirano

Prve količine Moderna cjepiva protiv COVID-a koje stižu u Hrvatske bit će upućene na Banovinu. Naime u Sisačko  moslavačkoj županiji nakon potresa udvostručio se broj zaraženih od korone. Što se tiče cijepljenja Hrvatska je peta zemlja u EU po broju ljudi koji se žele cijepiti ali i dalje postoji dio građana koji su kolebljivi. Da bi se to promijenilo, važno je da kampanja bude ne samo statistička, nego i emocionalna - smatra Anita Laura Korajlija, psihologinja s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu.

Gostujući u emisiji Studio 4 objasnila je da je vrlo velika želja za cijepljenje među starim ljudima i vrlo mala među mladima, što je veliki problem, ali nije samo problem Hrvatske, tako je, kaže i u svijetu. Dobar podatak je, napominje, da se ta kolebljivost smanjuje. Podsjeća da je cijela istraživačka priča napravljena u nekih 10 mjeseci i da to izaziva skeptiku oko ljudi, pa mnogi kažu - cijepit ću se ja, ali neću biti među prvima.

- Kako se cjepivo bliži, tako je antivakcinski pokret sve bučniji na društvenim mrežama. Jako je važno da ljudi prepoznaju lažne vijesti jer preko društvenih mreža trenutno se vodi jedan izravni rat s farmacijama - poručuje i naglašava kako je znanost pokazala da jednom posijani strah s lažnim vijestima ne može se nikad demantirati i uvijek ostaje nepovjerenje.

➡️ Koronavirus - najnovije informacije
➡️ Čičin Šain za Dnevnik HTV-a: Rezultati Modernina cjepiva ulijevaju optimizam

Psihologinja smatra da oni koji su kolebljivi prema cijepljenju su velikim dijelom prestrašeni i vodeni negativnim emocijama. Trebamo zajedništvo, kaže koje smo zapravo puno puta pokazali, sada je potrebno potegnuti za dobrobit svih jer svi želimo povratak na staro.

- Važno je tu razumjeti da se radi o strahu. Život nam se u zadnje vrijeme potpuno promijenio. Problem je i tvrdnja da se i ljudi koji su cijepljeni moraju i dalje pridržavati mjera - kaže Korajlija.

Savjetuje da treba razumjeti ljude koji se ne žele cijepiti, oni su zabrinuti, mali je dio onih koji su "hard core" protiv vakcine, dok je više njih neinformirano, krivo informirano ili prestrašeno.

- Otkad postoji cjepivo postoje ljudi koji su čvrsto protiv toga, nisu oni obavezno konzervativci, puno je čimbenika koji su vezani za to i njihovo mišljene teško ili nikako ne možemo promijeniti. No, nama ionako ne treba 100 postotna procijepljenost, oni koji su čvrsto protiv cijepljenja neće promijeniti svoj stav, s njima se ne treba ni baviti, nego s onima koji su kolebljivi jer se jednostavno boje - kaže psihologinja.

Iako su moguće restrikcije za one koji se ne cijepe, recimo neke su zrakoplovne kompanije već najavljuju da nema putovanja ako niste cijepljeni, Korajlija smatra da se s njima treba ići vrlo pažljivo.

- Restrikcije izazivaju negativne emocije, sada je bitno da se usmjerimo na pozitivnu priču. U kasnoj fazi svatko neka posebno odredi što će s ljudima koji se nisu cijepili, restrikcije su postojale i prije, za neke države je propisano obavezno cijepljenje protiv nekih bolesti - napominje.

Korajljija naglašava da smo, nažalost zajednica koja je u 10 mjeseci preživjela 2 razorna potresa.

- Nakon prvog u kombinaciji s pandemijom ljudi su bili izbezumljeni, ali su mislili da je to nešto što se događa jednom u sto godina, da smo to odradili pa smo mirni neko vrijeme... Međutim dogodilo se opet.

Vrlo je važno sada, da ljudi razumiju i prepoznaju znakove akutnog stresa. To su, kaže sve tjelesne simptome koje se javljaju - uznemirenost, treskavica, nesanica, konstantna napetost. Naše tijelo se uznemiri sa svakim zvukom.

- Taj stres i njegova energija moraju se kanalizirati u fizičkoj aktivnosti kakva god ona bila. Razina napetosti će se početi smirivati tek kada se tlo prestane tresti, ljudi će tada biti bolje, no trenutno svi koji imaju potrebu, trebaju potražiti psihološku pomoć a ona je dostupna - kaže Korajlija.

Smatra da u kasnijim fazama možemo očekivati puno tjelesnih bolesti koji će biti rezultat kroničnog stresa i promjene navika jer smo prestali vježbati, manje se krećemo... U tom smislu kaže da je jako važno vratiti mogućnost za vježbanje i sport, naravno u kontroliranim uvjetima, pod strogim mjerama. Sport je, kaže važan za sve uzraste, a benefiti tjelesnog zdravlja je nešto što je dokazano dobro.

Napominje da ono što trenutno puno pomaže ljudima s područja pogođenih potresom je velika podrška našeg stanovništva.

- Tu su razumijevanje, suosjećanje, pomoć, tu je jedna ogromna količina pozitivne energije, koja je usmjerena njima. Za očekivati je da će taj intenzitet s vremenom smanjivati i jako je važno, ključno je da pomoć ne prestaje i da se ljudi ne nađu sami i izostavljeni - poručuje.