Sve što ste željeli saznati o zagrebačkim potresima

Hrvatsko geološko društvo objavilo je osvrt o potresima koji su pogodili Zagreb 2020. Osim niza informacija o potresima, u njoj možete pročitati i korisne savjete kako se ponašati za vrijeme potresa.

Nakon potresa jačine 5.5 po Richteru koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb, uslijedile su stotine manjih potresa koji su nas svakodnevno podsjećali na snagu prirode. Upravo zbog činjenice da se ne mogu predvidjeti, ali i straha koji izazivaju kod građana, Hrvatsko geološko društvo objavilo je publikaciju o potresima u Hrvatskoj - nedavnima, ali i velikom potresu koji je pogodio Hrvatsku prije 140 godina.

➡️ Potres - najnovije informacije
➡️ Govoriti o magnitudama kao o "Richterovoj ljestvici" je pogrešno
➡️ Struka poziva na cjelovitu obnovu Banovine

Mnoge je možda ovih mjeseci zbunjivao iznos magnitude glavnog potresa 22. ožujka 2020. godine jer se moglo čuti ili pročitati da je procjena između 5,3 i 5,5. doc. dr. sc. Iva Dasović objasnila je stoga kako se procjenjuje magnituda.

Jednadžba kojom se računa magnituda zapravo „dodaje” energiju izgubljenu po putu što ovisi o „geologiji“ područja te se traže takvi parametri jednadžbe koji će predstavljati šire područje – ovo naše je sve samo ne homogeno (Jadranska mikroploča, Dinaridi, Panonska nizina). Zbog toga se procjene magnitude između seizmoloških postaja razlikuju, a ovise još i o udaljenosti od žarišta, o samom žarišnom mehanizmu pomaka na rasjedu te mogućoj lokalnoj amplifikaciji valova kod postaje. Za konačnu vrijednost uzima se obično prosjek ili medijan od svih pojedinačnih procjena. Kao i svaka druga veličina, i magnituda ima svoju (ne) pouzdanost te odstupanja od ±0,1, možda čak i ±0,2, nisu nimalo neobična. A postoje i različite vrste magnituda koje će za isti potres dati drugačiju vrijednost.

S obzirom da u Hrvatskoj živimo u seizmički aktivnom području, namjera ove publikacije je odgovoriti na pitanja koja u takvim trenucima često postavljaju osobe koje su izravno ili neizravno povezane s potresom – zašto se potresi događaju u Hrvatskoj, tko ih i kako bilježi, jesu li prostorno jednoliko raspoređeni, za što se koriste zabilježeni potresni podaci, u kojoj se mjeri mogu predvidjeti mjesta, jačine i pojave budućih potresa, odnosno kolika je potresna opasnost (seizmički hazard), a kolika je potresna ugroženost (seizmički rizik) u pojedinim područjima Hrvatske? Na kraju, ovaj osvrt posvećen je zagrebačkom potresnom području i njegovim seizmotektonskim značajkama, s naglaskom na aktualnu potresnu seriju koja je započela potresom 22. ožujka 2020. godine.

Osim toga, publikacija donosi i savjete kako se ponašati za vrijeme potresa te pregled oštećenja na objektima nakon potresa u ožujku 2020.

➡️ Više informacija pročitajte OVDJE