53 posto Hrvata izišlo bi na izbore za EP da se održavaju sljedeći tjedan

Da se izbori za Europski parlament održavaju sljedeći tjedan 53 posto birača u Hrvatskoj izišlo bi na njih, prosječno u EU-u izišlo bih 67 posto, pokazuju rezultati istraživanja koje je objavio Europski parlament. 

Točno godinu dana prije europskih izbora koji će se održati od 6. do 9. lipnja 2024. godine, istraživanje Eurobarometra pokazuju da je porastao interes za te izbore - 56 posto anketiranih je zainteresirano, šest posto više nego 2018. godine, godinu dana prije zadnjih izbora održanih 2019.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 2. do 26. ožujka ove godine u svih 27 država članica.

U Hrvatskoj je ankterirano 1020 osoba.

Na pitanje koliko je vjerojatno da biste izišli na europske izbore da se održavaju sljedeći tjedan, preko polovice ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da bi glasalo. Samo je u Češkoj zabilježen manji postotak, tamo bi izišlo 50 posto.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva birača 28,85. posto.

Prosječno u EU-u, 67 posto birača izjavilo je da bi izišlo na izbore da se održavaju sljedeći tjedan.

Manje od trećine birača, 32 posto misli da stvari idu u dobrom smjeru u ovom trenutku u Europskoj uniji , a 47 posto da idu u krivom.

U Hrvatskoj ankterirano 1020 osoba

U Hrvatskoj 38 posto drži da idu u dobrom, 48 u krivom smjeru.

Na pitanje u kojem smjeru stvari idu u vašoj zemlji, 21 posto ispitanika u Hrvatskoj je rekla da ide u dobrom, a 71 posto u krivom smjeru.

Proteklih godinu dana potpora Ukrajini bila je jedno od ključih prioriteta EU-a.

Preko dvije trećine, 69 posto, zadovoljno je potporom EU-a Ukrajini, u Hrvatskoj je zadovoljno njih 72 posto.

Na pitanje, odobravate li ili ne odobravate potporu EU-a Ukrajini nakon ruske agresije, 82 posto ankteriranih u Hrvatskoj odgovorilo je da odobrava, više od prosjeka u EU-u - 76 posto.

Najveća je potpora u Švedskoj (97 posto), Finskoj (96 posto), Nizozemskoj (95 posto). Najniža potpora je u Slovačkoj i Grčkoj, 51 posto, Bugarskoj 54 posto, Češkoj 58, Austriji 61 posto.

Tjeskobni Hrvati

Više od trećine ispitanika iz Hrvatske, njih 38 posto, kao svoj trenutni osjećaj istaknulo je tjeskobu, koju slijede nada s 31 posto i nesigurnost s 30 posto.

- Troškovi života jesu i dalje visoki i to percipira većina građana, njih 65 posto nije zadovoljno mjerama koje je poduzela njihova nacionalna vlada, a 57 posto je nezadovoljno mjerama koje je poduzeo EU, pojasnila je Maja Ljubić Kutnjak iz Ureda EP-a.

Više od dvije trećine Hrvata, 73 posto, nije zadovoljno mjerama za rješavanje problema rastućih životnih troškova, koje je dosad poduzela hrvatska vlada, a 59 posto ih nije zadovoljno postupcima Unije.

- Svjesni smo da su posljedice mnogobrojnih nedavnih kriza vidljive u stanju gospodarstva i financijskoj situaciji građana pa stoga polovica ispitanika, njih 50 posto, primjećuje pad životnog standarda. Trećina građana, oko 30 posto, kaže kako još nije primijetilo pad standarda, ali očekuje da će se to dogoditi iduće godine, dodala je Ljubić Kutnjak.

Životni standard povećao se za dva posto hrvatskih ispitanika, a na razini Unije, to vrijedi za jedan posto sudionika istraživanja, pokazuju rezultati Eurobarometra.