Andrea Rotter: Hibridni napadi kao uvod u rat, Europa jača obranu

Stručnjakinja za vojsku, obranu i sigurnost iz Zaklade Hanns Seidel Andrea Rotter u razgovoru za Dnevnik HTV-a govori o hibridnim prijetnjama, sigurnosti Europe i spremnosti društva na nove oblike ratovanja.

Što novi rat u Iranu znači za sigurnost u Europi?

– Naravno, zabrinjava nas razvoj događaja na Bliskom istoku koji bi brzo mogao prerasti u regionalni sukob širih razmjera. U Njemačkoj, primjerice, smatramo da treba pojačati sigurnosne mjere jer postoji bojazan da bi se iranski spavači mogli aktivirati i u Europi. Nažalost, jasno je i to da u pogledu novog sukoba na Bliskom istoku Europa ima ulogu promatrača, kaže stručnjakinja za vojsku, obranu i sigurnost iz Zaklade Hanns Seidel Andrea Rotter.

Žuri li se Europa s naoružavanjem?

– U svjetlu rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, ali i s obzirom na razvoj transatlantskih odnosa, u Europi se doista stvorio osjećaj hitnosti. To je vidljivo i financijski – europske države izdvajaju za vojsku više nego ikad od kraja Hladnog rata. Jačaju se i vojne sposobnosti, ali takve se promjene ne mogu provesti preko noći, ni u strukturnom ni u kadrovskom smislu. To se odnosi i na europske programe, poput programa SAFE, ali i na brojnost vojske. Neke države ponovno uvode obvezni vojni rok. Njemačka je, primjerice, modernizirala zakon o vojnoj obvezi. Dakle, jasno se vidi imperativ žurnosti koji je Europa prepoznala, smatra.

Koliko je Europa dobro pripremljena za hibridne prijetnje?

– To je teško pitanje jer obrana od hibridnih prijetnji mora početi mnogo prije stvarnog vojnog napada. Na izazove se mora reagirati dugoročno. Potrebni su snažni temelji za zaštitu kritične infrastrukture, za borbu protiv dezinformacija i kibernetičkih napada. Posljednjih godina učinjeno je mnogo, ali zbog stalno novih oblika hibridnih prijetnji moramo se neprestano prilagođavati, kaže Rotter.

Što građani mogu učiniti protiv hibridnog rata?

– Upravo je to ključno kada govorimo o obrani od hibridnih sukoba. Danas više nije riječ samo o vojnim ili tehničkim pitanjima, nego o otpornosti cijelog društva. To znači da svatko može pridonijeti otpornosti države, primjerice osobnom pripremom za situacije poput nestanka struje ili prekida komunikacije. Njemačka se trenutačno nalazi upravo u procesu pripreme društva za takve vrste prijetnji, naglašava Andrea Rotter.

Jesu li industrija i poduzeća u Njemačkoj spremni za obranu od hibridnih prijetnji?

– Slika je dvojaka. S jedne strane, od 2022. primjećuje se rast svijesti o hibridnim prijetnjama u privatnom sektoru, osobito o kibernetičkim napadima na velike tvrtke i operatore kritične infrastrukture. S druge strane, mala i srednja poduzeća i dalje imaju poteškoća u provedbi određenih regulatornih mjera. Često im nedostaju stručnost, kadrovi i financijska sredstva, pa je jasno da upravo u tom segmentu još postoji velik jaz u otpornosti, upozorava Rotter.