Baltička željeznica dobiva vjetar u leđa ratom u Ukrajini

09:03 / 21.06.2022.

Autor: HRT/Hina

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL

Gradnja Rail Baltice, željeznice duge 870 kilometara koja bi se protezala od Poljske preko Litve, Latvije i Estonije do Finske, mogla bi dobiti zamah zbog ruske invazije na Ukraijnu, kažu u kompaniji zaduženoj za realizaciju tog projekta. Otvaranje pruge planirano je za 2030. godinu. Putnički vlakovi vozili bi do 250 kilometara na sat, a teretni 120.

- S obzirom na to da nam je Rusija na granici, realizacija ovog projekta nije samo potreba, već obveza. Rail Baltica će doprinijeti sigurnosti baltičkih država jer će one biti bolje povezane sa svojim saveznicima u Europi te će poboljšati vojnu logistiku u čitavoj regiji, kazao je Agnis Driska, predsjednik uprave kompanije Rail Baltica u razgovoru s novinarima u Rigi, glavnom gradu Latvije.

U Rigi je u ponedjeljak počeo dvodnevni forum "Inicijative triju mora", skup zemalja koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. Tu su inicijativu pokrenule 2015. godine Poljska i Hrvatska na nagovor Sjedinjenih Država koje su željele izolirati to područje od utjecaja Rusije, financirajući i potičući gradnju LNG terminala, plinovoda i drugih infrastrukturnih projekata.

Otvaranje pruge planirano je za 2030. godinu. Putnički vlakovi vozili bi do 250 kilometara na sat, a teretni 120. Od glavnog estonskog grada Talinna do Rige vožnja cestom traje četiri i pol sata, a vlakom bi trajala nešto manje od dva.

Litva, Latvija i Estonija, bivše članice nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, dioničari su Rail Baltice. Te tri zemlje, u kojima živi brojna ruska manjina, među najvećim su protivnicama invazije Rusije na Ukrajinu započete prije četiri mjeseca. Baltička željeznica samo je jedan od planiranih koridora u Europskoj uniji, pa se natječe za novac iz zajedničkog proračuna 27 zemalja članica. Bruxelles se također nalazi pred zahtjevom za financiranjem Mediteranskog koridora, koji bi išao i preko Hrvatske.

Preširoke tračnice

Pred projektantima je izazov jer će morati kompletno ukloniti sadašnje tračnice napravljene u vrijeme Sovjetskog Saveza koje su promjera 1.520 milimetara dok su u EU promjera 1.430 milimetara. Željeznička pruga europskog promjera završava u Kaunasu, gradu u Litvi, no dalje nije ujednačena sa standardima Europske unije. Driska kaže da će 2024. godine sve biti spremno za početak gradnje.

Prvi dio nove pruge od Kaunasa do Rige trebao bi biti dovršen nakon 2026., a čitava pruga do kraja 2030. godine, kaže. Planirani trošak iznosi 5,8 milijardi eura, od čega bi EU trebao sudjelovati s 85 posto, a porezni obveznici triju baltičkih zemalja s ostatkom. Za realizaciju su osigurane 1,2 milijarde eura iz prethodnog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU-a, a Driska vjeruje da će ostatak biti povučen do 2027. godine.

Pa ipak, s obzirom na rastuću inflaciju u Europi, te posljedično poskupljenje materijala, nije siguran koliki će u konačnici biti trošak tog projekta. Mi smo ovdje posebno pogođeni inflacijom. Kod nas je najviša u EU, kaže Driska.

Nakon Turske, inflacija u Litvi, Latviji i Estoniji najviša je u Europi te se kreće oko 20 posto. Te zemlje ovise o uvozu plina, nafte, drva i čelika iz Rusije, a ti su materijali poskupjeli zbog sankcija koje je EU uvela Rusiji.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!