Baltičke države povlače se iz Sporazuma o protupješačkim minama

Baltičke države Estonija, Latvija i Litva obavijestile su Ujedinjene narode o svom povlačenju iz Ottawske konvencije o zabrani upotrebe protupješačkih mina, objavila su ministarstva vanjskih poslova triju zemalja u petak navečer i u subotu.

Tri bivše sovjetske republike koje graniče s Rusijom, a sada su sve članice EU-a i NATO-a, podnijele su službenu deklaraciju koja će stupiti na snagu šest mjeseci od njezina primitka.

- Ovom odlukom šaljemo jasnu poruku: naše su zemlje spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu vlastita teritorija i slobode, stoji u deklaraciji.

Otawskom konvencijom predviđena je sveobuhvatna zabrana upotrebe, skladištenja, proizvodnje i prijevoza svih vrsta protupješačkih mina, koje se smatraju posebno nehumanim oružjem.

Ugovor je sklopljen 1997. godine i otad ga je potpisalo više od 160 zemalja, no među njima nisu ni Rusija, ni Sjedinjene Države ni Kina.

O povlačenju iz konvencije prethodno su odlučile vlade triju zemalja, a odobrili su ga parlamenti tih baltičkih država. Na taj način slijede zajedničku preporuku ministara obrane, ali i Poljske, a pridružila se i Finska.

Odbacivanje konvencije odraz je prijetnje koju predstavlja Rusija i rat što ga ta zemlja vodi protiv Ukrajine, a baltičke ga države vide kao izravnu prijetnju vlastitoj sigurnosti.

Svrha takvog poteza je ojačati odvraćanje i obrambene sposobnosti te vojsci omogućiti veću fleksibilnost i slobodu odlučivanja, objavile su potpisnice.

Humanitarne organizacije i brojni dobitnici Nobelove nagrade kritizirali su njihovu odluku i pozvali vlade triju zemalja da se zauzmu za sporazum.

Zabrinutost zbog ovakve odluke izrazio je i glavni tajnik UN-a António Guterres, no baltičke države ističu da će se i nakon povlačenja iz sporazuma i dalje pridržavati načela i standarda međunarodnog humanitarnog prava i zaštite civilnog stanovništva.