Boland: Potrebno je slušati prosvjednike s europskih ulica

Europske vlade i institucije moraju ozbiljnije slušati mlade koji prosvjeduju zbog stambene krize, siromaštva i nesigurne budućnosti, umjesto da njihovo nezadovoljstvo promatraju isključivo kroz prizmu nasilja, upozorio je predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) Séamus Boland.

- Nemojmo osuđivati mlade zbog izražavanja njihovih stajališta i zabrinutosti za budućnost. Oni su budućnost, rekao je Boland u razgovoru s novinarima u Bruxellesu, osvrćući se na prosvjede u europskim gradovima, uključujući Pariz, Dublin i Atenu.

EGSO, savjetodavna institucija EU-a koja okuplja 327 predstavnika poslodavaca, sindikata i civilnog društva, u četvrtak je organizirala konferenciju o iskorjenjivanju siromaštva.

U Ateni su studenti izašli na ulice u srijedu i podignuli šatore na trgu ispred parlamenta, nakon što su prosvjednici zauzeli trgove u Madridu i Lisabonu, a u Parizu se obračunali s policijom. 

Boland, irski farmer koji je i sam iskusio siromaštvo, a koji je godinu dana na čelu EGSO-a, upozorio je da činjenica što studenti moraju prosvjedovati kako bi ih se čulo, pokazuje da institucije trebaju uspostaviti sustavne mehanizme za dijalog s mladima.

- Prosvjeduju jer ne vjeruju da se njihov glas prenosi do parlamenta i institucija, rekao je.

Boland je istodobno osudio nasilje i pozvao prosvjednike da ga izbjegavaju, upozorivši da ono može dovesti do gubitka ljudskih života. No naglasio je da vlasti ne smiju dopustiti da nasilni incidenti zasjene razloge zbog kojih ljudi izlaze na ulice.

- Ne bih želio da vlade iskoriste pitanje nasilja kako bi izbjegle odgovor na ono što građani poručuju. Ovdje je riječ o mnogo više od nasilja, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo proizlazi iz svakodnevnih problema građana, osobito nedostupnosti stanovanja, otežanog pristupa zdravstvenoj skrbi i obrazovanju te visoke razine siromaštva. Ljudi koji ne mogu osigurati krov nad glavom ili odgovarajuće uvjete za svoju djecu, upozorio je, s razlogom gube povjerenje u institucije.

Boland je zato pozvao europske čelnike da prepoznaju ozbiljnost stambene krize i razmotre proglašenje izvanrednog stanja na europskoj razini.

- Ako to jasno kažete, ako ga proglasite, mislim ćete smanjiti razinu nezadovoljstva jer će tada barem čuti pozitivnu poruku. Ako ne proglasite izvanredno stanje, što mladi čuju? Ne čuju ništa, dodao je.

Ocijenio je da postojeće europske inicijative za rješavanje stambenog problema predstavljaju napredak, ali neće biti dovoljne bez dugoročnih rješenja za financiranje gradnje socijalnih i priuštivih stanova. Potrebno je, smatra, preispitati modele kreditiranja, ulogu banaka, nedostatak kvalificiranih radnika i propise koji usporavaju izgradnju.

Boland je ujedno kritizirao mogućnost smanjivanja sredstava za socijalne politike u budućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a, upozorivši da zanemarivanje socijalnih potreba može oslabiti povjerenje građana u europske institucije.

- Trenutačni prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) je razočaravajući jer se njime nastoji marginalizirati socijalna dimenzija. To nije održivo. Ako pogledate što se događa u Francuskoj, Portugalu i Italiji, jasno je da takav pristup nije održiv, zaključio je upozorivši da je potrebno više novca za socijalu kako bi EU ostao na okupu.

U Europskoj uniji se trenutno vode pregovori oko proračuna za razdoblje od 2028. do 2034., a nekoliko bogatijih zemalja, među kojima Njemačka i Nizozemska, traže smanjenje zajedničkog proračuna u koji više ulažu nego što povlače iz njega.