21:22 / 21.06.2018.

Autor: Mladen Sirovica/D.M./HRT

Borkum - otok na kojem se događa energetska revolucija

Foto: www.borkum.de.

Foto: www.borkum.de.

Foto: - / -

U okviru europskog programa Horizon 2020 pokrenuli su veliki NETfficient projekt za istraživanje i razvoj čiste energije vrijedan 11,4 milijuna eura, od čega Bruxelles daje 9 milijuna.
Borkum - otok na sjeverozapadu Njemačke površine jedva preko 30 četvornih kilometara specifičan je po mnogo čemu. Da bi se iz Hrvatske došlo do njega, gotovo sigurno ćete morati promijeniti barem tri prijevozna sredstva. U našem slučaju, bila je riječ o zrakoplovnom putu do Bremena, zatim autobusnom prijevozu do lučkog gradića Emdena iz kojeg onda trajekt vozi do Borkuma. Ugodna dvosatna vožnja kroz dugačak kanal s kojeg se čitavim putem pogled pruža istočno na Njemačku, a zapadno na Nizozemsku.

Tijekom puta itekako je vidljivo koliko je ovdje enegetika važna. Na obje strane kanala protežu se brojne vjetroelektrane, a trajekt kojim se putuje na Borkum prvi je u Europi koji je, zahvaljujući europskom novcu, odbacio dizelsko gorivo i pogonjen je na ukapljeni prirodni plin, poznatiji kao LNG. No, specifičnost Borkuma ipak su obnovljivi izvori energije, a ideja o njihovu forsiranju dijelom je posljedice ekološke osvještenosti, ali dijelom i inata prema susjedima. Naime, iako je riječ o otoku koji pripada Njemačkoj, južno od njega je - Nizozemska. I regija Groningen, u kojoj je najveće europsko plinsko polje. Uz to, Nizozemci na svojoj obali, uz vjetroelektrane, imaju i termoelektrane na ugljen. Pa su Nijemci odlučili biti drukčiji i zaigrati na "zelenu" kartu.

U špici sezone na Borkumu i do 6 puta više stanovnika

Dolaskom na otok hvatamo i četvrto prijevozno sredstvo - vlak. Pogađate, plan je da se i vlakovi uskoro elektrificiraju. Željeznica vodi u samo središte Borkuma, koje je prepuno hotela, restorana, suvenirnica. Okružje je vrlo toplo, nimalo sjevernjačko, ljudi djeluju zadovoljno i susretljivo. Svi putevi vode prema starom svjetioniku, od kojeg se ulice kapilarno šire prema drugim dijelovima otoka. Već na prvi pogled jasno je da im je turizam izuzetno važna grana. Gotovo 100 hotela prima oko 300.000 gostiju godišnje. Na Borkumu je tek nešto više od 5.000 stanovnika, ali u špici sezone na otoku je između 25 i 30 tisuća ljudi. Stoga, potreba za električnom energijom jako varira, što je bio dodatni poticaj za stvaranje svojevrsne energetske revolucije, koju je Borkum ostvario na mikrorazini.

Skladištenje energije tamo gdje se ona proizvodi

U okviru europskog programa Horizon 2020 pokrenuli su veliki NETfficient projekt za istraživanje i razvoj čiste energije vrijedan 11,4 milijuna eura, od čega Bruxelles daje 9 milijuna. U njegovu je središtu skladištenje obnovljivih izvora energije, što je od posebno velikog značaja, jer je upravo uspješno skladištenje "zelene" energije jedan od najvećih globalnih energetskih izazova. Naime, sunca i vjetra ima dovoljno, ali ih je teško pohraniti, pa mnogo toga odlazi "u vjetar". Borkum je tome stao na kraj, priča nam inženjer i jedan od koordinatora na projektu Olaf Look. "Da biste uspješno skladištili energiju, morate to činiti tamo gdje se ona proizvodi. U svakom domu koji proizvodi energiju možete ju skladištiti u baterijama. Najbitnije od svega, gubici su minorni. Kvalitetna litij-ionska baterija izgubi samo 1% energije u tri mjeseca skladištenja", kaže.

Skladištena energija na Borkumu se koristi kad nastupi vršno opterećenje, posebno tijekom sezone. Upotrebljavaju ju za električno punjenje gradskih autobusa, kao i noću za javnu rasvjetu. Pri čemu su troškovi te rasvjete skromniji nego drugdje, jer mrak pada kasno, tek nakon 22 sata. Na otoku postoje dvije vjetroelektrane, jedna veća solarna elektrana, te 50-ak manjih solarnih panela koji su ugrađeni na krovove stambenih i javnih zgrada.

Stanovnici nisu samo potrošači - nego i proizvođači

Program NETfficient obuhvaća besplatnu instalaciju solarnih panela na krovove 40 stambenih objekata na Borkumu. Namjera je da stanovnici, osim potrošača, postanu i proizvođači. Jedan od njih je i Klaas Bakker, umirovljeni inženjer elektrotehnike. "Solarni paneli instalirani su mi prošle godine. Nisam trebao ništa platiti, a uvjet je bio da energiju ne smijem prodavati. Ako proizvedem više od onoga što mi je u tom trenutku potrebno, tada energija ulazi u mrežu. Ukupno gledano, proizvodnjom iz solarnih panela pokrivam otprilike 20% svojih potreba", kaže Klaas Bakker.

Povrat investicije za oko 14 godina

Kad bi se netko od stanovnika odlučio na ugradnju solarnih panela bez poticaja, stručnjaci iz Borkuma kažu nam da bi ga to zadovoljstvo stajalo oko 11.500 eura. Prema sadašnjim cijenama električne energije u Njemačkoj, godišnja ušteda iznosila bi oko 800 eura, pa bi povrat investicije bio moguć za oko 14 godina. No, ovdje nije sve u novcu, visoka ekološka osvještenost postoji u cijelom lancu - od proizvođača, lokalnih vlasti, pa sve do potrošača. Borkum otprilike polovinu potrebne električne energije dobiva iz obnovljivih izvora. Pritom 70% čini energija dobivena iz vjetra, dok je 30% udio sunca. Planovi za budućnost još su ambiciozniji, do 2030. žele postati energetski neovisni i potpuno iz uporabe izbaciti energente koji proizvode štetne plinove.

Europska komisija, čije je hrvatsko predstavništvo organiziralo put, uvjerena je da modeli kojima se potiče korištenje i skladištenje "zelene" energije, poput ovoga na Borkumu, mogu biti primjenjivi i drugdje u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. S tom su svrhom predstavnici EK obišli niz naših otoka, poput Krka, Paga i Unija. "Zelenu" je orijentaciju Europska komisija kroz svoje programe sklona i snažno financijski poduprijeti, a na našim je otocima da to pokušaju iskoristiti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!